Kolarov kao štoper, dobra ideja ili preveliki rizik?

Vreme čitanja: 3min | pon. 18.11.19. | 16:37

Šta donosi, a šta odnosi prekomandovanje kapitena Orlova u središte odbrane

Reprezentacija Srbije je napravila određeni napredak u igri, što je bilo jasno vidljivo u utakmici protiv Ukrajine, donekle i u uvodnom delu meča sa Lukemburgom, ali definitivno nije neutralisana najveća boljka ove selekcije tokom kvalifikacija. U pitanju je odbrana sopstvenog gola, sa kojom je ponovo bilo dosta komplikacija. Dva primljena gola protiv Luksemburga, pa onda još dva protiv Ukrajine - na kraju gol razlika 17:17. Orlovi su postigli pogodaka koliko i prvoplasirana Ukrajina na osam mečeva, ali su primili gol više i od Luksemburga. Jasno je da sa ovakvim učinkom direktan plasman za Evropsko prvenstvo jednostavno nije bio moguć.

Šest najjačih utisaka posle neuspelih kvalifikacija: Sa čim ćemo na Norvešku?

Izabrane vesti

Ono što je dobro kada je u pitanju poslednja linija tima jeste da deluje da je štoperski tandem konačno oformljen i da se intenzivno radi na njegovom uigravanju, ali o ideji sa Aleksandrom Kolarovim na štoperskoj poziciji, u formaciji sa četiri igrača u poslednjoj liniji, postoje dve škole mišljenja. Iskusni defanzivac na tom mestu donosi mirnoću u iznošenju lopte, precizan kratak pas, ali što je možda i najvažnije i dubinske lopte ka napadu. Ipak, sa druge strane pravi i određene komplikacije kada je u pitanju odbrana sopstvenog gola, pre svega u skok igri.

To se negde i moglo očekivati, s obzriom na to da se radi o levom beku sa izrazitim ofanzivinim karakteristikama. Nije tajna da je o njegovom prekomandovanju na štopersko mesto razmišljao i trener Rome Paulo Fonseka, ali je za to svakako potreban period ozbiljnog privikavanja. U svakom slučaju deluje da Kolarov se još uvek daleko komotnije oseća u situacijama kada se na napada protivnička polovina, što je normalno, s obzirom da je tokom svoje čitave karijere igrao na levom boku, sa prilično agilnim izletima na protivničku polovinu.

Ipak, Kolarov ne bi bio prvi bek koji se u poznim igračkim godinama prekomandovao u centralni deo odbrane. Koliko tu može da bude koristan pokazao je u nekoliko navrata protiv Ukrajine, gde je preciznim „teledirigovanim“ pasovima pronalazio Nemanju Radonjića, u situacijama kada je protivnik sprečavao protok lopte ispred protivničog gola. Ipak, kao što smo već rekli, problemi bi nastajali onda kada rival u napadačkim akcijama probije vezni red i srpske štopere ostavi u situaciji da se direktno brane, bilo da se radi o centaršutu ili situacijama jedan na jedan. Tada gotovo po pravilu postane panična situacija pred srpskim golom.

Jasno je da odbrana gola ne zavisi samo od poslednje linije tima i da bi ona daleko bolje delovala u situacijama kada bi ofanzivnije linije tima znatno bolje branile svoju polovinu terena, ali to je već pitanje kompletne uiganosti tima i sistema igre. A prostora za uigravanje nema dovoljno, s obzirom da za plasman na Evropsko prvenstvo selekcija Ljubiše Tumbakovića ima samo još jednu šansu. Norvežani nisu reprezentacija najviše fudbalske klase, ali su u nedavnim mečevima sa Švedskom, Španijom i Rumunijom pokazali da su u stanju da odigraju izuzetno čvrsto. Ono što će predstavljati dodatni problem jeste činjenica da u Oslu nisu poraženi više od tri godine.

Foto: Star Sport


Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara