
Poseta na stadionima u Ex-Yu: Hajduk planeta za sebe, šest srpskih klubova u Top 20
Vreme čitanja: 8min | sre. 08.10.25. | 17:30
Partizan ispred Crvene zvezde, euforija na Grbavici, Varaždin u Top 10
Prošlo je više od četvrtine, a malo manje od trećine sezone u ligama na prostorima bivše Jugoslavije. Rezultatski, manje-više su plasmani na tabelama očekivani. Zvezda je nedodirljiva u Srbiji, Partizan je drugi, Vojvodina treća… U Hrvatskoj je Dinamo prvi, a Hajduk drugi. U BiH je Borac lider, prati ga Zrinjski, dok u Sloveniji trku vodi Celje ispred Maribora. Uglavnom, to su najorganizovaniji i najbogatiji klubovi u svojim državama.
Ali, prilično je drugačija situacija kada se u obzir uzme popularnost izražena kroz posetu na tribinama. A ona je jedino adekvatno merilo. To nisu društvene mreže. Istinski navijači su u vreme utakmica na tribinama umesto za tastaturama.
Izabrane vesti
E, tu su tabele već drugačije. Iz njih bi se mogao izvesti i jedan nenormalan zaključak da navijači na ovim prostorima više vole patnju nego pobede. Setimo se samo dominacije Partizana pre petnaestak godina i šest vezanih titula. Uz svaku titulu je prosek posete opadao, a Zvezda je sa najgorim timom u istoriji uspevala da u nekim običnim utakmicama okupi i po 20.00 ljudi na tribinama. Ekstrem je bila utakmica 3. marta 2012. protiv Spartaka kada je na povratku Roberta Prosinečkog bilo 40.000 ljudi. Ali, situacija se sada okreće. Što više Zvezda dominira, ljudi je sve manje na Marakani. Partizan je istovremeno tonuo i praktično potonuo da bi odlaskom Miloša Vazure i Milorada Vučelića iz kluba, publika počela da se vraća na stadion i sve više podržava “Blagojevićeve bebe”.
Treba uzeti u obzir i da dosadašnji raspored u sezoni ne daje skroz realan prikaz podrške na tribinama jer se u nekim ligama nije okrenuo ni krug da svako sa svakim odigra makar jednu utakmicu. Ali, iz kog god ugla da se pogleda i kad god se tokom sezone bude pravio presek posete, jedno će biti sigurno. Hajduk je druga planeta. Ta patnja je prerasla u neverovatan fanatizam.

Split čeka titulu duže od 20 godina, a što je više čeka, to je mazohitička odanost klubu sve veća. Hajduk u dosadašnjem delu sezone ima prosečnu posetu od 25.421 navijača! Nešto o čemu ostali klubovu u regionu ne mogu ni da sanjaju. Dovoljno je reći da je Hajduk prodao 22.000 sezonskih ulaznica za ovu sezoni. I vrlo verovatno bi prodao i više, ali je tu postavljen limit da bi desetak hiljada ostalo u slobodnoj prodaji. Najjeftinija sezonska je 120 evra za južnu tribinu, dok bolji pogled sa Istoka ili Zapada košta oko 250 evra godišnje. I opet su planule.
Trend rasta posete beleži zagrebački Dinamo koji je na drugom mestu po prosečnoj poseti sa 10.716 navijača u dosadašnjem delu sezone. Dinamov rast posete na Maksimiru se poklapa sa odlaskom Zdravka Mamića iz kluba i dupliran je, pa skoro i utrostručen, otkako su klub zahvatile demokratske promene. Veliki hendikep za Dinamo i posetu na stadionu je stanje u kojem se nalazi stadion u Maksimirskoj šumi, često proglašavan za jedan od najružnijih u Evropi. Istočna tribina, koja je najveća i u fokusu kamere, oštećena je u zemljotresu 2020. godine i od tada je zatvorena za upotrebu iz bezbednosnih razloga. Neće se ni popravljati jer će Dinamo na istom mestu dobiti nov i moderan stadion do kraja 2030. godine sa kapacitetom od 35.000 gledalaca i cenom izgradnje od 175.000.000 evra.
Iznenađujuće treće mesto po prosečnoj poseti u regionu drži Željezničar. Klub sa Grbavice je imao nadrealno dobre rezultate na početku sezone i “raja” se opet zapalila za Želja. Prosečna poseta je 9.820 ljudi. Željezničar nema ni tim, ni budžet, ni insistucionalnu moć tamo gde je imaju Borac, Sarajevo ili Zrinjski. Ali, ima dušu i tradiciju zbog kojih vrlo lako posle par dobrih rezultata animira navijače da popune tribine. Ove sezone je u proseku popunjeno više od polovine kapaciteta stadiona na Grbavici.
Na četvrtom mestu je Partizan. Od promene rukovodtsva kluba i odlaska štetočinske uprave VV, poseta na stadionu Partizana se polako rehabilituje. Prošle sezone su brojke neznatno popravljene, a ovog leta drastično skočile nakon utakmice sa AEK-om iz Larnake u evrokvalifikacijama kada su se pravi partizanovci zaljubili u “Blagojevićeve bebe”. Na ruku za prosek im je išao i raspored pošto su bili domaćini večitog derbija i dočekali su Vojvodinu na 80. rođendan uz besplatan ulaz.

Besplatan ulaz je imala i Zvezda za rođendan protiv Železničara, prosek u dosadašnjem delu sezone joj je 8.638 utakmica, a najviše ljudi se okupilo na otvaranju sezone protiv Javora – oko 12.000. Zvezdini navijači više pažnje poslednjih godina poklanjaju evropskim nego domaćim utakmicama.
Treba istaći i da večiti rivali iz Beograda za razliku od hrvatskih klubova vode trku i sa svojim košarkaškim sekcijama koji im uzimaju publiku. Košarkaši Partizana su tri puta bili gledaniji od fudbalera crno-belih. Ukupno ih je gledalo u svim takmičenjima 498.358, a u proseku je to 12.459 gledalaca (ne računaju se mečevi kada je stadion bio pod suspenzijom). Fudbalere je ukupno gledalo 76.800 ljudi ili u proseku 3.657.
Fudbalere Crvene zvezde je prošle sezone u svim takmičenjima (Superliga, Liga šampiona i Kup Srbije) gledalo 394.500 ljudi na 26 utakmica što je u proseku oko 15.000 ljudi. Košarkaše Crvene zvezde je u neuspešnoj sezoni na 35 mečeva u svim takmičenjima gledalo 392.909 što je u proseku 11.226 gledalaca. U Evroligi je ta brojka bila 18.239.

Dakle, “velika četvorka” plus Željezničar prednjače po poseti na stadionima ove sezone. Iznenađujuće je da se iza njih nalazi Osijek koji već duže vreme beleži loše rezultate. Ali, komfor i uslovi najmodernijeg stadiona u regionu “Opus Arene” privlače sve više navijača, a na ruku im je išao i raspored jer su u Slavoniji u dosadašnejm delu sezone već gostovali najatraktivniji rivali Dinamo, Hajduk i Rijeka. Slabiju posetu ima hrvatski šampion Rijeka koji beleži prosečno 5.757 gledalaca u dosadašnjem delu HNL-a.
Iznenađenje je Varaždin na osmoj poziciji sa prosekom od 5.225 na pet domaćih utakmica. Ali, i tu je bitan raspored. Gostovali su im Dinamo i Hajduk. Mada… Iznadprosečni rezultati kluba u prošloj sezoni su animirali lokalnu publiku u Međimurju da postane redovnija na utakmicama Varaždina. I da zauvek raskrsti sa šizofrenom podelom na Varteks i Varaždin.
Jedini slovenački klub u Top 10 je Maribor sa prosekom posete od 3.700 ljudi u domaćem šampionatu. Posle dolaska Feđe Dudića na trenersku poziciju i znajući kako je animirao publiku u Kragujevcu, za očekivati je da se taj prosek podigne ako se rezultati poprave. Top 10 najgledanijih klubova u regionu zaključuje Sarajevo koje je možda i najveće razočaranje. Prošlog leta je uložilo ogromna finansijka sredstva u sklapanje tima, dovelo zvučna imena poput Ljajića, Cimirota ili Ristovskog, ali su velika očekivanja stvorila kontraefekat na publiku. Sarajevo je odmah ispalo u Evropi, užasno otvorilo sezonu u domaćem prvenstvu gde je tek sedmo na tabeli, promenjena su trojica trenera, a izgubljen je i gradski derbi od znatno skromnijeg Željezničara. Publika je odgovorila slabijom posetom od očekivane – 3.500.
Preko 3.000 ljudi u proseku na tribinama imaju još tri kluba na prostorima bivše Jugoslavije: Borac, Velež i Novi Pazar. Za Borac je donekle i očekivano s obzirom na rezultate, za Velež se zna da ima odanu i specifičnu publiku, a Pazarci su tradicionalno najgledaniji klub u Srbiji posle večitih rivala. Velež može i bolje od ovoga, ali su rezultati užasni ove sezone. Dobar deo Veležovih navijača čini i dijaspora koja dođe leti u Mostar u prisustvuje tek u prvih nekoliko kola sezone, a mnogo toga zavisi i od vremenskih uslova koji u gradu na Neretvi umeju da budu surovi. Što se Pazaraca tiče, oni su imali dva meča (Radnički Kragujevac i Mladost Lučani) u dosadašnjem delu sezone za koje su prodavane karte i u njima su imali skoro 8.000 ljudi na tribinama. U preostala četiri meča su bili kažnjeni delimičnim zatvaranjem tribina na kojima su prisustvovali samo žene i deca, ali čak i u tim uslovima su sakupili u proseku 2.600 ljudi. Što ukupan prosek podiže na preko 3.000. Pazarci vole svoje klub kao retko ko u Srbiji.
Zvanični podaci kažu da se na utakmicama Vojvodine na Karađorđu okupljalo oko 2.700 ljudi što je ispod očekivanja za toliki grad i klub takve tradicije. Iza Vojvodine su Kragujevčani sa tek nešto manjom prosečnom posetom (2.650). Mogu i Šumadinci bolje, ali ih je ohladilo ispadanje iz Evrope. Biće ove brojke za Vojvodinu i Radnički bolje u nastavku sezone kada prosek podignu gostovanja “večitih rivala” iz Beograda. S tim što navijači večitih na Karađorđu čine većine, dok su na Čika Dači manjina.
Najveći i najzdraviji skok posete u hrvatskom fudbalu beleži Istra koja je na oko 2.500 ljudi u proseku, a nisu im gostovali ni Hajduk, ni Dinamo koji za sobom vuku najveću posetu. Istra je privatan klub u rukama španskog vlasnika koji već dugo drži Baskoniju i Alaves. Za grad koji ima nešto više od 50.000 ljudi, ovo su prilično dobre brojke odziva lokalnog stanovništva.

Iznad 2.500 je i mostarski Zrinjski koji je godinama najorganizovaniji i najstabilniji klub u BiH. Ali, njihov problem je nedostatak neke veće fudbalske istorije i tradicije. Za njih navijaju samo Hrvati iz Mostara kojima je to uglavnom rezervni klub pored Dinama ili Hajduka. Među 20 najgledanijih je i slovenački Celje koji beleži sjajne rezultate sa Albertom Rijerom na klupi i ubedljivi je lider slovenačkog šampionata. U Top 20 se uvukao i niški Radniški zahvaljujući gostovanju Partizana koje je privuklo skoro 9.000 ljudi i predstavlja optičku varku vernosti Nišlija u Radnički jer se za ostale utakmice u proseku ne okupi ni 500 ljudi. Listu zaključuje Olimpija iz Ljubljane sa nešto više od 2.000 ljudi na tribinama u proseku.
Što se tiče ostalih liga poput makedonske ili crnogorske, to su daleko slabije brojke. U Makedoniji zvanični podaci i ne postoje, ali prema infromacijama naših kolega iz Skoplja, oko 1.000 ljudi u proseku gleda Vardar, Baškimi i Škendiju, oko 500 Strugu, a svi ostali su daleko ispod. U Crnoj Gori je još gora situacija prema podacima sa zvaničnog sajta FSCG. Sa prosekom od 780 ljudi, najgledanija je Budućnost, a sledi Dečić iz Tuzi sa 680.
Izuzev Hajduka, većina klubova sa Ex-Yu prostora muku muče sa posetom na stadionima ako ih poredimo sa regionom. Ferencvarođ u Mađarskoj gleda u proseku 11.200 ljudi, Debrecen 8.600, Ujpešt 7.300… U Rumuniji je još bolja poseta: Univerzitatea iz Krajove ima 14.880, Dinamo 13.600, Rapid 13.455, Univerzitatea Kluž 8.800… Lošiji su samo samo Bugari: Levski (8.067), Botev (4.917), CSKA Sofija (3.125)…
TOP 20 NAJGLEDNAIJIH KLUBOVA NA PROSTORIMA BIVŠE JUGOSLAVIJE U SEZONI 2025/26
1.Hajduk – 25.421
2. Dinamo – 10.716
3. Željezničar – 9.820
4. Partizan – 9.618
5. Crvena zvezda – 8.638
6. Osijek – 8.339
7. Rijeka – 5.757
8. Varaždin – 5.225
9. Maribor – 3.700
10. Sarajevo – 3.500
11. Borac Banjaluka – 3.125
12. Velež – 3.025
13. Novi Pazar – 3.016
14. Vojvodina – 2.750
15. Radnički Kragujevac – 2.650
16. Istra – 2.599
17. Zrinjski – 2.560
18. Celje – 2.347
19. Radnički Niš – 2.302
20. Olimpija – 2.217
Izvor: Zvaničan sajt HNL-a za HR klubove, Transfermarkt za SRB klubove (Superliga nema podatke o gledanosti), zvaničan sajt lige za SLO klubove, zvaničan sajt FS BIH za BiH klubove.
tagovi
Obaveštavaj me

