Terzić: Razmišljamo da li da gradimo stadion od državnih para ili od stranih investitora

Vreme čitanja: 7min | sre. 28.08.19. | 16:28

„Naš stadion je prevaziđen i ako hoćemo da rastemo, treba nam bolji i kvalitetniji stadion“, poručuje generalni direktor crveno-belih

Crvena zvezda je plasmanom u Ligu šampiona obezbedila minimalnih 17.466.000 evra, što će dodatno utiicati na stabilizaciju kluba i obezbediti rukovodstvu srpskog šampiona mogućnost da dodatno investira u klub.

To najavljuje i generalni direktor Zvezdan Terzić, koji je govorio o ozbiljnim planovima vezanim za infrastrukturu.
"Ostvarili smo veliki uspeh plasmanom u Ligu šampiona, drgu zaredeom, treći put uzastopno ušli u grupnu fazu nekog evropskog takmičenja. Kad pogledamo koji put smo prošli i gde smo bili pre pet godina, prešli smo nezabeležen put u istoriji sportskih kolektiva. Od kluba koji je bio pred bankrotom i gašenjem došli smo u situaciju da budemo u društvu velikana. Prošli smo 12 od 12 kvalifikacionih rundi u tri godine. Startovali smo od prvog kruga kvalifakcija i postali prvi put tim u istoriji koji je ušao u grupnu fazu. A onda je Crvena zvezda sama rušila svoje rekorde i pomerala granice. Svake godine po četiri kruga. To su rezultati za ponos", poručio je Zvezdan Terzić.

Izabrane vesti

Koliko su evropski uspesi uticali na finansijsku stabilizaciju kluba?
"Kritikovali su nas neki koji ne znaju šta je biznis. Tražili su da vraćamo dugove od prihoda u Ligi šampiona, a mi smo izabrali da vodimo izbalanisranu politiku. Ne možemo da vraćamo dug i ostanemo bez tima. Hteli smo da ponovimo uspeh. Kao što ćemo i sada ponovo invesitrati da i sledeće godine igramo Ligu šampiona. Ponovo ćemo izbalansirati vraćanje dugova. Želimo zadovoljne i srećne igrače prema kojima su ispunjene obaveze. Srećni igrači prave rezultat. Kada sam dolazio 2014. rekao sam da znam da radim i da mi ne trebaju pare već vreme i strpljenje. Dobio sam ga i zajedno sa saradnicima smo pokazali da znamo da radimo. Crvena zvezda je odavno na zelenoj grani, godinama više zarađuje nego što troši, pametno investira u sportski sektor, omladinski pogon, infrastrukturu... Nastavićemo tim putem".

Povećanje troškova donosi i veće prihode, smatra Terzić.
"Crvena zvezda raste kao klub i normalno je da rastu i apetiti. Rastu zahtevi javnosti i ciljevi koje sami sebi postavljamo. Sve to doprinosi i povećanju troškova. Nekada nam je bilo dovoljno između 10.000.0000 i 12.000.000 evra godišnje, sada nam je potreban godišnji budžet od 25.000.000 evra. Ljudi moraju da shvate da sa malim budžetom nemate šta da tražite na evrosceni. Narod ako želi da gleda Evropu, mi moramo da investiramo. Da dovedemo top igrače koji koštaju. Ovih dana mi mnogo kažu kako smo uboli sa pojačanjima. Pa, lako je ubosti kada se odreši kesa. Izuzetno je teško ubosti pojačanje sa malim budžetom. Ako odvojiš milion ili dva, mnogo je lakše dovesti kvalitetnog irgača. Iz dana u dan, podižemo lestvicu ulaganja i dovodimo bolje igrače. Ovo mi je šesta godina u Crvenoj zvezdi i svake godine obezbeđujemo budžet od prodaje najboljih igrača. To je tajna uspeha. Na toj razlici između prodaje i kupovine, živi Crvene zvezda".

Samo evropski rezutati mogu da privuku publiku na tribine.
"Konstatovali smo pre neki dan jednu veliku stvar. U razgovoru sa saradnicima rekao sam da ne treba da se ljutimo na narod koji ne dolazi na superligaške utakmice kada imamo oko 7.000 - 8.000 gledalaca. Ne treba da mi prevaspitavamo ljude već da osluškujemo šta treba da uradimo. Ljudi očigledno ne žele Crvenu zvezdu samo na domaćoj već i na evrosceni. Tako smo i došli do situacije da su zahtevi i trebovanja za meč sa Jang Bojsima došli do 170.000 karata. Da bi bili na tom nivou, moramo da ulažemo stalno. Samo dobar tim pravi rezultate, a rezultati generišu velike prihode".

Utisak je da je Terzićeva najveća ambicija u ubudučnosti da od Marakane napravi moderan stadion koji će biti veliki izvor prihoda za klub.
"Nema mnogo većih stadiona u Evropi od našeg. On sigurno ima nedostataka. Ali to je stadion, napravljen radnom akcijon i nije planski rađen da ispoštuje zahteve i standarde potebe UEFA i FIFA 60 godina kasnije. Problem je daljina svlačione od terene. Problem su i konferencije za medije. Ima tu milion nedostataka. Dosta sam na tu temu razgovarao sa predsendikom Vučićem koji je stavio do znaja da će država investirati u Marakanu. I Crvena zvezda i Partizan će dobiti isti iznos za rekonstrukciju stadiona. Nije problem ni da država obezbedi i 100.000.000 za Marakanu. Još razmišljamo da li da stadion gradimo od državnih para ili od para određenih inevstitora iz inostranstva. U narednih meseca dva će i to biti odlučeno. Naš stadion je prevaziđen i ako hoćemo da rastemo, treba nam bolji i kvalitetniji stadion".

Potom je napravio poređenja...
"Imamo primer Ferencvaroša gde je Lagader gradio stadion koji je godišnje zauzet 250 dana događajima. Mi imamo 56 utakmica, od kojih smo na pola domaćini. Dakle, stadion nam je zauzet 28 dana, a 340 dana je prazan. Moderna Evropa traži potpuno drugačiji koncept stadiona i u tom pravcu razmišljamo. Zvezdin stadion je u rupi, zagrađen sa sve četiri strane, bez komercijalnih sadržaja. Preskupa je ovo lokacija da bi samo ovde bio stadion. Još jedan primer... Kopenhagen od rentiranja poslovnog prostora na stadionu ima godišnje 20.000.000 evra. Jang Bojs godišnje od ulaznica ima 20 miliona od čega je 10 miliona od skajboksova. Postoje u Srbiji moćne kompanije koje bi zakupile skajboskove koji su skupi. Prošle sezone smo prihodovali 3-4 miliona odl ulaznica. Sa skajboskovima bi to bilo duplo. Moramo da tražimo alternativne izvore prihode. Ne može samo da se živi od transfera. Pet godina to radimo, ali će doći situacija da imamo igrače koji su neophodni, a da moramo da ih prodamo. A mi ne želimo da prodamo Radonjića, Marina, već da dokupljujemo. Veoma brzo ćemo doči do konkretrnih rešenja".

Sledi određivanje visine paketa ulaznica za Ligu šampiona.
"Išli smo ovog leta sa izuzetno niskim cenama i te cene su doprinele ovakvoj potražnji. Sigurno će biti skuplje za grupnu fazu. Prošle godine nisu bile jeftine, ali je i tada potražnja premašivala kapacitete. Biće narod zadovoljniji, ali će morati i da plati".

Ugovor sa Gaspromom ističe narednog leta.
"Ugovor je isti kao i ranije - četiri miliona godišnje. Potpisan je 2015. i ističe sledećeg leta. Nadam se da smo na pravi način predstavljali kompaniju kao što je Gasprom. Želim da im se zahvalim što su bili sa nama u najtežim trenucima. Kada je njihova pomoć bila od neprocenjive važnosti. Nadam se da su i oni prepoznali vrednosti reklame koju su dobili sa Zvezdom. Ubeđen sam da su i oni prezadovoljni".

Da li će biti novog ugovora?
„Znaćemo veoma brzo. Mi ćemo morati početkom oktobra da tehničkom sponzoru Makronu dostavimo ime sponzora na grudima za sledeću sezonu. Nadam se da će Gazrpom i u narednom periodu biti taj sponzor. Nećemo zloupotrebljavati našu bolju pregovaračku poziciju nego kada smo ranije potisivali ugovor".

Da li možeda Zvezda na nadmaši prihod od 60.000.0000 evra iz prošle sezone?
"Teško se to može nadmaštii. Tada smo imali 26 od transfera, 12 samo od Radonjića... Imali 22 od UEFA, bonuse od 3,6 za četiri boda sa Liverpulom i Napoliem. Sada očekujemo oko 20 miliona od UEFA i oko 5 miloina od ulaznica. Ako ne želimo da prodajemo Marina i najbolje irgače što je bila rezervna varijanta da nismo uspeli da se plasiramo u Evropu".

Situacija oko Agrobanke?
"Sve što se radi je urađeno transaprentno i u skladu sa zakonom. Vidim da neki govore da smo „miljenik države“. Mi volimo što smo miljenici države i naroda. Ali ne tražimo ništa što nije u skladu sa zakonom. Kakav tretman imaju ostali dužnici, takav ima i Crvena zvezda. Ni bolji, ni lošiji. Agrobanci ćemo isplatiti mnogo veći iznos nego što su realni tržišni uslovi. Kada se napravi komparativna analiza koliko je Zvezda isplaćivala ostalim bankama koje su bili poverioci poput Unikredita, Marfina, vidi se da je isplaćivano između 10 i 12 odsto od glavnice. To su tržišni i bankarski uslovi u svetu jer je Crvena zvezda spadala u krug dužnika sa teškom napalativim potraživanjima. To je takva procedura".

O daljem čišćenju dugova...
"Prvo što ćemo uarditi kada dođu pare od UEFA je da očistimo sve obaveze prema državi. Imali smo dogovoren reprogram na 60 rata sa 66.000 evra mesečno i mogli smo da tih dva miliona duga isplaćujemo u naredne dve godine. A sada ćemo to isplatiti sve odjednom. Poštanskoj štedionici smo ranije isplatili 3.300.000 jer je bila 100 odsto u vlasništvu džrave. Od toga je 2.500.000 evra bila glavnica i 800.000 kamate. Sve smo to platili u istom danu. Iako su se dugovanja vodila kao sporna i teško naplativa potraživanja. Želeli smo da ispoštujemo državnu imovinu jer ne želimo imidž da kako Crvena zvezda živi na teretu države i poreskih obaveznika. Imamo kvartalne revizije nezavisnih finansijskih stručnjaka iz UEFA. Kad rešimo Poresku i Agrobanku, Crvena zvezda će faktički biti bez pravih dugova. Pitanje je da li dalje da vraćamo durgove koji ne opterećeuju rad kluba ili da taj novac investiramo u rad kluba, infrastukturu, ekipu, omladinsku školu...", poručio je Terzić.

Foto: MN press


Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara