Đordi Bertomeu (Foto: Starsport)
Đordi Bertomeu (Foto: Starsport)

Bertomeu: Rešenje za CSKA što pre, širenje na Veliku Britaniju i dalje aktuelno

Vreme čitanja: 8min | pet. 20.05.22. | 20:02

Izvršni dikretor Evrolige govorio o planovima za predstojeći period, svojoj sudbini, ali i u budućnosti ruskih klubova u takmičenju, kao i brojnim drugim temama

Odigrana su polufinala Fajnal fora Evrolige, za titulu će se boriti Anadolu Efes i madridski Real (subota, 19.00). Pred završne događaje javnosti se obratio izvršni direktor takmičenja Đordi Bertomeu, koji je odgovarao na brojna pitanja novinara. Istakao je da je prioritet naći rešenja za situaciju sa ruskim klubovima koji su suspendovani iz takmičenja zbog rata u Ukrajini, govorio o širenju na druga tržišta, ali i planovima za format takmičenja, kao i ideji da u dogledno vreme 18 klubova dobije status deoničara.

Za početak je istakao da mu je veoma drago što su se navijači posle problema sa pandemijom virusa korona vratili na tribine. Fajnal for u Kelnu prošle godine je odigran bez prisustva publike.

Izabrane vesti

"Bilo je zadovoljstvo proslaviti F4 sa navijačima. Dobar deo njih je ostao razočaran, ali to je deo igre. Ostali su i na drugoj utakmici, navijali, davali energiju timovima koji su bili na terenu. To je pokazatelj velike strasti prema Evroligi i košarci", rekao je Bertomeu.

Istakao je da je Evroliga uprkos svim problemima napredovala u prethodnom periodu i da se što pre mora razrešiti situacija sa ruskim klubovima, kako bi sve bilo spremno za narednu takmičarsku godinu.

"Uprkos činjenici da smo imali probleme prethodnih sezona, uspeli smo da nastavimo da rastemo na svim poljjima. Vratili smo se u situaciji u kojoj smo bili pre pandemije po pitanju poslova i prihoda. Zabeležili smo rast od 12 odsto u prihodu, što je pokazatelj da je liga jaka. Imali smo poteškoća i sa ratom u Ukrajini, ali organizacija je čvrsta. U prethodne tri godine smo nastavili da širimo bazu navijača. Istraživanje Nilsena ukazuje da je od 2018. godine popularnost lige porasla za 22 odsto. Ne možemo da ingorišemo činjenicu da smo u teškim vremenima, moramo da vidimo kakve će biti posledice rata u Ukrajini i po pitanju učešća ruskih klubova. Nadamo se da će se to rešiti što pre. Moramo da se spremimo za narednu sezonu i postaramo da nema nikakvih problema".

Sva je prilika da će umesto ruskih klubova biti podeljene dve vajld karte.

"Teško je videti kako će ruski timovi učestvovati. Ako se to ne dogodi, namera nam je da premestimo dva mesta koja su u vlasništvu ruskih timova, naših deoničara CSKA i najboljeg tima u VTB ligi. Da klubovima predložimo da dva tima dobiju vajld karte i da format ostane kao prethodne tri sezone".

Kada je u pitanju CSKA, koji je jedan od vlasnika takmičenja, na njegovu ulogu u rukovodstvu takmičenja trenutna situacije na utiče. Na parketu je druga priča.

"Preživeće. CSKA je deoničar Evrolige i ništa ih ne sprečava u tome. To će i ostati. Učešće klubova zavisi od ugovora. Zbog ove situacije teško je sve odbredbe ugovora ispoštovati. Imamo ugovorne obaveze, ali one su na čekanju dok se čitava politička, ekonomska i pravna situacija u evropskom sistemu ne dovede u normalu. Niko ne zna kad. To je prioritet za 2022/23 sezonu".

Moskovljani su i zvanično istakli nameru da učestvuju u EL naredne sezone.

"To što je CSKA rekao je legitimno i to mora da se kaže. Realnost ide iznad kapaciteta Evrolige. Pričamo o sankcijama. Suspednovali smo učešće ruskih timova i to je bio težak trenutak. To nije pravilo Evrolige, već posledica odluka vlada. Ništa se još nije promenilo. Možemo da pričamo o čemu hoćemo, ali naši klubovi ne mogu da igraju sa ruskim timovima zbog odluka njihovih vlada. Nadamo se da će se rat uskoro završiti".

Plan je da se poveća broj klubova sa vlasničkom ulogom i višegodišnjom licencom.

"Fokus nam je da unapredimo takmičenje i da klubovi budu samoodrživi. Moramo da rastemo. Da kompletiramo mapu vlasnika. To je trenutno 13 timova sa stalnim učešćem u Evroligi. Voleli bi da imamo kompletan roster od 18 vlasnika do sezone 2024/25".

Cilj je uvek širiti se na nova tržišta, pa je tako i dalje aktuelna priča o timu iz Velike Britanije.

"Moramo da vidimo na kojim tržištima želimo timove i u kojima možemo da razvijamo posao, bazu navijača... To će pomoći našem poslu. Da, imamo tržišta u Francuskoj, Italiji, Ukrajini, Velika Britanija je i dalje aktuelna. Tamo možemo puno da rastemo. Baza navijača može da bude još veća. Istraživanja potvrđuju, jer je skočila popularnost košarke, posebno u Nemačkoj".

Jedna od ključnih stvari u predstojećem periodu će biti da se napravi balans između prihoda i rashoda klubova.

"Da bi klubovi bili samoodrživi, moramo da radimo na dobijanju većih prihoda, kako bi klubovi napredovali. Moramo da budemo još aktivniji na raznim tržištima, sprovodimo dodatne strategije. Bitno je imati tamo klubove, ali mogu da se rade i druge stvari kako bi se osetio trag Evrolige. Potrebne su investicije i ligi i klubovima. To je proces sa kojim moramo da počnemo što pre. Moramo bolje da kontrolišemo budžete, jer u pojedinim klubovima rashodi nisu izbalansirani sa prihodima koje klub može da napravi. Time moramo da se pozabavimo. Klubovi ne mogu da troše više nego što zarade. Ali ako uporedimo sa stanjem od pre pet godina, napredovali smo. Pre je bilo više klubova sa značajnim gubicima. Taj broj je smanjen, ali cilj nam je da svi budu samoodrživi".

Evroliga ne može da utiče na to koliko će klubovi izdvojiti za plate igrače, cilj je da to može da pokrije prihodima.

"Smatram da smo u sistemu koji funkcioniše prema pravilima tržišta. Ako jedan klub može da plati igrača, to je stvar tržišta. Problem je ako neko troši 12.000.000, a prihoduje 8.000.000 evra. To pokušavamo da izbalansiramo. Ne trudimo se da utičemo na pojedinačne ugovore. Oni imaju vrednost. Nema limita koliko igrač može da dobije. Ako hoćete da ga platite 2.000.000 evra, to morate i da zaradite. Morate i da razumete da je potrebno vreme da bi stvari došle na svoje. Imamo predlog i predložićemo ga klubovima. Onda će nam biti potrebne tri godine tranzicije, kako bi sproveli pravila. Kao i prošli put kada smo predlagali promene pravila vezana za finansije".

Čitave sezone se priča o potencijalnom odlasku Bartomeua iz Evrolige.

"Ne znam od jula 2000. do danas, klubovi odlučuju o mojoj sudbini. Ovde sam, videćemo šta će biti. To nije ni bitno. Bitno je da je liga dobra, da ima dobre osnove. Navijači žele da vide Micića kako postiže trojku u poslednjim trenucima za pobedu", ističe Bertomeu.

Nezaobilazna tema bili su i FIBA prozori, koji se kose sa kalendarom elitnom takmičenja, te igrači koji brane boje učesnika Evrolige nisu u poziciji da pomognu reprezentacijama u velikom broju kvalifikacionih utakmica.

"Imamo veliku odgovornost kao Evroliga, ali ima je i FIBA. Ako liga poštuje prozore, neće rešiti probleme. Imamo brojne probleme, od promocije, strukture takmičenja... Postoje određene stvari koje ne funkcionjišu dobro. Kada imate timove koji kad završe lige gledaju da li će u Evroligu ili Ligu šampiona, Evrokup... To nije normalno, nije dobro. Te odluke uvek idu uz pritiske iz saveza, drugih ponuda... Time moramo da se pozabavimo. Kao i brojnim drugim temama za budućnost evropske košarke. Priča o prozorima je kratka, jer ne vidim da je rešenje da klubovi iz EL ih poštuju".

Često je utisak da sportski uspeh i rezultati nisu garant za učešće u najkvalitetnijem takmičenju Starog kontinenta. Bertomeu ističe da uvek ima mesta za dobre projekte, ali da su na kraju najbitniji navijači.

"Dokazali smo da kada imamo dobar projekat, koji je dobar od temelja, on pre ili kasnije može da se pridruži Evroligi. Ako se vratimo starim principima, da je sportski uspeh jedini argument koji objašnjava u kom takmičenju treba da igra tim, to je prošlost u Evroligi. Potreban nam je kvalitet, vrhunsko takmičenje i da bi to uspelo, moramo da radimo na stabilnim projektima. Da omogućimo timovima da ulažu u strukturu, stabilnost i to se kosi sa sistemom ispadanja i promocije. Bazirali smo se na stabilnosti klubova i to nećemo promeniti. Ako neko ima projekat, obratićemo pažnju. Imamo primere u Asvelu, Valensiji, Bolonji. Pre ili kasnije oni će završiti u Evroligi. Nisu put samo sportski uspesi".

Za sledeću sezonu je poznatio da format Evrolige ostaje isti. Evrokup ga je minulog leta promenio, mnogi smatraju da eliminaciona faza na jednu utakmicu nije fer sistem, ali Bertomeu tvrdi da je uzbudljiv i da to navijači žele.

"Imaćemo sledeće sezone Evroligu u ovom formatu, sa ovim igračima i to je jedino bitno. Uprava je izgradila ovaj projekat u proteklih 20 godina. Format je veoma uspešan. Nismo videli klubove koji imaju želju da ga promene. Kada pričamo o Evrokupu, smatram da je bio surov, ali izuzetno uzbudljiv. Kada se unese promena moramo da budem strpljivi. Kada smo 2016. godine promenili format svi su bili uzbuđeni, a ja sam rekao da moramo da budemo strpljivi. Potrebno je vreme da se stvari stabilizuju. Isto je za Evrokup. Prva rekacija je da je surov, ali odličan sistem. Nikada nismo imali više klubova koji žele da igraju Evrokup, zanimljiv im je format. Igraju veliki broj utakmica kod kuće i to je za njih dobro. U drugoj fazi je dosta tenzije, ali privlači veliku pažnju. Neki treneri i klubovi su verovali da plej-of sistem bio fer. Ali nije u tome stvar, već šta navijači žele. A oni žele tenziju", priča Bertomeu i dodaje da bi do kraja juna sve trebalo da bude poznato po pitanju naredne takmičarske godine.

Ne smatra da će sa najavljenih 18 vlasnika Evroliga postati zatvoreno takmičenje. To je bojazan brojnih klubova, koji strahuju da bi tako Evrokup izgubio na smislu, pa se sve češće odlučuju za FIBA Ligu šampiona.

"Ne bojim se ničega. Koncept zatvorene lige nisam pomenuo. Želimo 18 vlasnika, a dva mesta mogu da ostanu za Evrokup. Klubovi koji odu u LŠ neće moći nikada da igraju Evroligu".

Da li postoji mogućnost da poput NBA i Evroliga uvede plej-in i tako produži sezonu u društvu najboljih većem broju klubova.

"Ponekad kada pokušavate da rešite problem, stvorite drugi. Sa 12 timova u plej-ofu Izgubili bi tenziju i stres za ligaški deo sezone. Sistem takmičenja je uvek kompleksna tema. Uvek se trudimo da unaprdimo ligu, ali najveća restrikcija nam je kalendar. Jako je komplikovano dodati još utakmica. Plej-in bi u drugom formatu imao smisla, čak i ovom, ali kalendar nam ne dozvoljava. To ne znači da se nikad neće promeniti, ali trenutno je tako".


tagovi

Đordi BertomeuEvroligaKK CSKA Moskva

Obaveštavaj me

Evroliga

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara