Pada li kvalitet NBA igrača?
Pada li kvalitet NBA igrača?

Ostatak sveta vs NBA: Evropljani sve bolji ili Ameri sve gori?

Vreme čitanja: 10min | ned. 05.07.20. | 08:41

Da li se razlika uopšte smanjuje? I da li se to dešava zato što se NBA pretvorio u cirkus ili se samo otvorio i sve nas naučio košarci? Na ovu temu za MOZZART Sport govore Nenad Krstić, Darko Rajaković, Dino Rađa, Kosta Perović, Žan Tabak i sportski komentator Srđan Radojević

Nedavno je španski list Marka postavio jednostavno pitanje: Da li bi tim napravljen od igrača koji dolaze iz bivše Jugoslavije mogao da savlada Sjedinjene Američke Države? Većina ljubitelja košarke je na toj anketi odgovorila - potvrdno.

To nas je nateralo da malo dublje istražimo ovu temu. Koliko je zapravo američka nadmoć u košarci i dalje jaka, te da li ostatak sveta polako smanjuje tu razliku? Da li snaga današnjih američkih najboljih igrača može da se meri sa onim iz devedesetih godina ili na početku 21. veka? Da li su današnji neamerički igrači u NBA bolji i(li) brojniji nego pre?

Izabrane vesti

Da bismo barem malo zagrebali po površini ovog veoma kompleksnog pitanja, probali smo da načinimo idealne timove od po 12 igrača NBA ekipa po dekadama od 90-ih do danas, te da isto to učinimo za ekipe sastavljene od najboljih neameričkih igrača, odnosno iz ostatka sveta, što možete da pogledate na kraju teksta.

Kako bismo celu priču što bolje analizirali iz što više različitih uglova pozvali smo u pomoć ljude koji se dobro razumeju u košarku, i NBA i evropsku, kao što su to svakako Nenad Krstić (Nju Džerzi, Oklahoma, Boston), Darko Rajaković (Oklahoma, Finiks), Dino Rađa (Boston Seltiks), Kosta Perović (Golden Stejt Voriors), Žan Tabak (Hjuston, Toronto, Boston, Indijana) i Srđan Radojević, komentator Sport Kluba.

Sećamo se odlazaka Dražena Petrovića i Vlade Divca u NBA, na primer, sećamo se i kako se na početku gledalo na njih tamo, a sada imamo situacije da neamerički igrači nose franšize kao što to rade Nikola Jokić, Luka Dončić, Džoel Embid i naravno Janis Adetokunbo, drugi imaju jako veliku ulogu u timu poput recimo Nikole Vučevića.

U najboljoj petorci NBA lige prošle sezone bila su dva igrača koji nisu Amerikanci - Adetokunbo i Jokić. Dakle, od petorice najboljih na svetu, dvojica su bila iz Evrope - iz Srbije i Grčke.

Očigledno je da se, barem po brojnosti, odnos Amerikanaca i igrača iz ostatka sveta smanjio, verovatno je tako i kada je kvalitet u pitanju. Ključno pitanje je kako će to izgledati između 2020. i 2030. godine. Da li će broj neamerikanaca u NBA ligi rasti, te da li će i razlika u kvalitetu biti manja? Možda čak i izjednačena?

Što kaže ona čuvena - procenite sami.

GLOBALNO SELO

Prve Zvezde Mundobasketa 2019: Kemba Voker, Adetokunbo, Pati Mils, Jokić i Mark GasolPrve Zvezde Mundobasketa 2019: Kemba Voker, Adetokunbo, Pati Mils, Jokić i Mark Gasol

Dakle, svedoci smo da se broj igrača van SAD-a povećava u NBA ligi i da imaju sve veću ulogu. Pitali smo bivšeg centra Partizana i Golden Stejt Voriorsa, Kostu Perovića, da nam kaže mišljenje zbog čega je to tako. On iznosi zanimljiv pogled na čitavu stvar. I globalizaciju uvrštava u važne razloge takvih tendencija.

"To je sada postao standard. Sa razvojem televizije i interneta, brzinom putovanja, dostupnosti svega, sada se više prate druge lige. Skaut ne mora da ide na utakmicu da vidi nekog igrača, već može da ga pogleda preko video-snimka. Mnogo je sve dostupnije, samim tim se to odslikava na dolazak stranaca u NBA. Ne samo Evropljana, već i iz Južne Amerike, Afrike, Azije. Sve to ide u korak sa globalnim razvojem. Imaš američke trenere koji idu po Evropi, tako da sama igra košarka više nije rezervisana samo za Ameriku. Stručne ljude imaš svuda, koliko stranaca ima po azijskim i afričkim ekipama", počeo je Perović javljanje za MOZZART Sport.

Podatke o sve većem broju stranaca u NBA ligi iznosi komentator Sport Kluba, Srđan Radojević, kao neko ko je dugo prenosio utakmice najjače lige sveta i ima dobar uvid u celu situaciju.

"U poslednjoj sezoni je bilo 108 stranih igrača iz 38 zemalja. Pre par godina je bilo čak i 113 valjda iz 42 zemlje što je rekord. To je pokazatelj koliko je NBA postao globalan. I koliki uticaj ima po celom svetu. Opet, činjenica je da sve više igrača iz inostranstva ima veliki uticaj na NBA. Krajem osamdesetih je to počelo, Fernando Martin, i Šrempf i ovi naši, Divac, Dražen, Marčuljonis, Volkov. Bili su pioniri, imali su kakve-takve uloge, neki su se mučili, neki su imali priliku da pokažu. A vremenom je 90-ih počelo polako da se otvara. Iako je tada bilo igrača koji su individualno jači nego danas, utisak je da se košarka dosta promenila. Da su igrači bolje atlete u Evropi nego što su bili, a da opet i da u Americi više nije individualni kvalitet toliki kakav je bio. I da su se negde u tom smislu približili jedni drugima. I da zato igrači iz Evrope imaju veću šansu", rekao je Radojević.

Dodaje Radojević da očekuje da Afrika postane novi centar odakle će brojni igrači dolaziti u NBA. Potom dalje objašnjava zašto dolazi do sve većeg broja stranaca u NBA.

"Ima dosta igrača koji dolaze nepotpuni u ligu i zbog toga dolazi do izjednačavanja. Ima i dosta migracija prethodnih 20 godina, dosta je mešovitih brakova, dosta je igrača iz Nemačke i Kanade. Sećamo se kakav je bum napravio Vins Karter dolaskom u Toronto, pa se tamo potpuno okrenula situacija, da je Stiv Neš imao uticaj kao igrač koji je bio MVP", objašnava Radojević.

Da li je razlika veća ili manja između američkih i neameričkih igrača?

"Malo se smanjuje. I u Evropi je sve više atleta, a bilo je i promena pravila. Bilo je uvek atletski dominantnih igrača, ali nije bilo u tolikoj količini. Recimo od 12, možda su bila dvojica ili trojica. Sada ih ima petorica ili šestorica. Promenila se košarka dosta. Sada je i Amerika bliža. I oni koji su nekada otišli tamo doživeli bi kulturološki šok pa se ne bi snašli. Danas skoro svi govore jezik i nemaju tu barijeru. Već su imali priliku da budu tamo putem kampova. Svima je lakše, NBA skauti su upoznati sa njima".

A da li je pao kvalitet američkih igrača kao što mnogi tvrde? Svedoci smo da su Lebron Džejms (35 godina) ili recimo Kevin Durant (31 godina) sve bliži zalasku karijera, a da takvih kvalitetnih “zamena” - nema.

"Došlo se do smene generacija. Neka je međufaza, gde su neki najbolji igrači završili karijere, gde mlađi tek dolaze, Lebron je u poznim godinama. Tu je samo međugeneracija naišla. Zavisi sa koje se strane to gleda“, zaključuje Radojević.

GDE JE NESTAO "MIDDLE LEVEL"?

Krstić i Džejson Kid čuvaju Šekila O’Nila (©Reuters)Krstić i Džejson Kid čuvaju Šekila O’Nila (©Reuters)

A kako na pitanje o razlici u kvalitetu odgovara Nenad Krstić, bivši kapiten reprezentacije Srbije i košarkaš koji je u NBA ligi nosio dres timova kao što su Nju Džerzi ili Boston Seltiksi? On ističe da je NBA izgubio na kvalitetu kada su igrači srednjeg kvaliteta u pitanju, te da se mladi igrači iz ostatka sveta sve više upravljaju ka NBA ligi i spremaju se za istu.

Uh, poslednjih godina je ovo pitanje za razmišljanje. Očigledno da se razlika u kvalitetu umanjila, ali ne znam koliko tačno. Igrači iz Evrope i sa ostalih kontinenata su se približili, gaje taj NBA stil igre. Čak, od rane mladosti košarkaši modifikuju treninge sve zbog NBA karijere. Mislim da je to slučaj u poslednjih 10, 15, ako ne i više godina”, kaže Nenad Krstić za MOZZART Sport.

Koliko je pao kvalitet američkih košarkaša u odnosu kada ste vi igrali za za Netse, Seltikse i Oklahomu?

Nisam tako davno igrao u NBA ligi. Tada su ‘middle-level’ igrači pravili razliku, bili su kvalitetniji. Taj srednji nivo igrača se izgubio, nekako su ispod proseka…U periodu kada sam igrao bilo je više kvaliteta”.

Da li će ovaj trend povećavanja stranaca u NBA ligi biti nastavljen?

NBA liga se namerno globalizovala, otvorila…Sve je pitanje marketinga. Naravno, biće odlazaka u NBA, ali videćemo u kojoj meri. Mislim i da je situacija sa virusom korona zakomplikovala situaciju u svim segmentima života, sporta, pa i košarci”, zaključuje Krstić.

NAPAD OD 24 SEKUNDE

Pozvan da odgovara na ovakva pitanja svakako je i Žan Tabak. Čovek koji je u NBA karijeri nosio dres Indijane, Bostona, Toronta. Zna vrlo dobro ovu materiju... Otišao je u NBA 1994. godine i zaigrao u dresu Hjustona u momentu kada je NBA liga cvetala. Tabak nema dilemu.

"Razlika u kvalitetu izmedu Evropskih i američkih igrača se smanjuje. Mislim da se to događa zbog nekoliko razloga. Prvi i najvažniji po meni je promena pravila FIBA košarke sa 30 na 24 sekunde napada, a drugi je današnje uvažavanje vrednosti evropskih igrača. Globalizacija društva i sporta je dovela do sve većeg broja igrača u NBA koji su rođeni van SAD. Teško je reći sta će biti u budućnosti, ali tendencija je očita ka sve manjoj razlici između evropskih i američkih igrača“, jasan je Tabak u javljanju za MOZZART Sport.

Bogdan Bogdanović na treningu Sakramenta (©AFP)Bogdan Bogdanović na treningu Sakramenta (©AFP)

Navikli smo da gledamo Nikolu Jokića, Igora Kokoškova ili Bogdana Bogdanovića kako nas predstavljaju u NBA ligi, a Srbija ima još košarkaških radnika koji to rade na uspešan način. Jedan od njih je i Darko Rajaković, sada pomoćni trener Finiksa.

Čovek koji je dugo u NBA ligi i može da nam pruži poseban uvid u ovu temu. On ističe da će po atleticizmu SAD uvek biti ispred drugih.

"Američki igrači su odlične atlete, teško da će ostatak sveta to ikada dostići. S druge strane, internacionalni igrači imaju odlično tehničko-taktičku osnovu i u tom segmentu su u prednosti. Ta trka će se nastaviti i u budućnosti. Evropski igrači napreduju, ali napreduju i američki. Ne mislim da opada kvalitet“, daje lični ugao gledanja Rajaković i ističe jako važan aspekat, a to je atleticizam.

Ako je, recimo, nešto bilo tako izraženo u finalima Srbije i SAD-a u Španiji i Riju, onda je to upravo razlika u atleticizmu i fizičkoj snazi. A pritom su naši momci čak fizički prilično jaki.

KLJUČNO PITANJE: KAKO ĆE SVE IZGLEDATI OD 2020. DO 2030. GODINE?

I posle svega rečenog, glavno i ključno pitanje je kako će ovaj odnos američkih igrača i igrača iz ostatka sveta izgledati u narednim godinama? Kako je to izgledalo u protekle tri decenije i da li će se sve nastaviti u istom smeru. Naši sagovornici su odgovarajući na ova pitanja potkačili još jedno, a to je stil koji se poslednjih godina forsira u NBA ligi. I koji mnogima nije baš najjasniji i najprijemčiviji.

"Iskreno, meni se mnogo više sviđala košarka u NBA ranije. Sada to već poprima neku drugu dimenziju. Uvek je to bila zabava. Ali mnogo se velika sredstva vrte u tom biznisu i ljudi traže što više atraktivnosti. A ona se svodi na veliki broj poena, na zakucavanja, da ne budem grub - Harlem Globtroterse. Često se šalim kada pričam sa drugarima, sledeći korak je da uvedu liniju za četiri poena, ne znam. To ja osećam šta će biti za 20 godina recimo. Šutiraju sa devet metara bez problema. Prenesu loptu, Stef Kari, kako napravi dribling u prednjem polju tako digne za tri poena. Tako neko besomučno šutiranje i neigranje odbrane, to mi nije prava košarka, već neki drugi sport. Čast onima koji igraju drugačije. A i u Evropi su se promenile stvari u poslednjih 10 godina. Menjaće se košarka, videćemo za 20 godina", ističe Kosta Perović .

Pozabavio se bivši košarkaš Partizana i ciframa i predviđa da će procenat neameričkih igrača u budućnosti rasti sve više. Ali da će se jako teško doći do ravnopravnog broja u NBA ligi.

"Mislim da će to da se razvija u tom smeru. I Kokoškov je bio prvi vanamerički trener koji je vodio ekipu. Imaš GM-a šampiona koji je Nigerijac. Imaš one lažne Italijane kao GM-ove. Više granica nema. Nacionalnost neće igrati ulogu. Ako si imao procenat neameričkih igrača tri, pet ili 10 odsto, možda ćemo u narednih 10 godina to biti 20 ili 30 odsto. Ne mogu da kažem da će biti ravnopravno, ali moguće je da će se taj broj još povećati“, zaključuje Perović.

Da ipak završimo raspravu sa citatom legendarnog Dina Rađe. Jer jedan od najboljih centara koje je Evropa imala ne ostavlja mnogo prostora za raspravu.

"Opada njihov kvalitet definitivno. Pravih zvezda kao nekad je jako malo. NBA liga se pretvorila u cirkus, ´All star game´… Nema odbrane. Ganjaju se statistike. U asistenciju se broji sve živo. Smešno“, kaže Rađa.

Na kraju, pogledajte naš izbor idealnih timova NBA lige za poslednje tri decenije i uporedite ih sa idealnim timovima sastavljenim od neameričkih igrača. Pa nam recite da li se tu nešto toliko promenilo?

Čuveni drim-tim iz Barselone (©AFP)Čuveni drim-tim iz Barselone (©AFP)

IDEALNI TIM DEVEDESETIH - NBA

Džon Stokton

Majkl Džordan

Skoti Pipen

Karl Meloun

Hakim Olajdžuvon

Geri Pejton

Redži Miler

Klajd Dreksler

Čarls Barkli

Dejvid Robinson

Šon Kemp

Patrik Juing

U užem izboru, ali nisu ušli: Alonzo Morning, Denis Rodman, Kevin Džonson…

IDEALNI TIM DEVEDESETIH - OSTATAK SVETA

Dražen Petrović (Jugoslavija/Hrvatska)

Šarunas Marčuljonis (Litvanija)

Detlef Šremf (Nemačka)

Toni Kukoč (Jugoslavija/Hrvatska)

Dikembe Mutombo (DR Kongo)

Aleksandar Đorđević (Jugoslavija/Srbija)

Predrag Danilović (Jugoslavija/Srbija)

Dino Rađa (Jugoslavija/Hrvatska)

Vlade Divac (Jugoslavija/Srbija)

Arvidas Sabonis (Litvanija)

Rik Smits (Holandija)

Fernando Martin (Španija)

U užem izboru, ali nisu ušli: Željko Rebrača, Žan Tabak, Gregor Fućka, Aleksandar Volkov …

IDEALNI TIM DVEHILJADITIH - NBA

Alen Ajverson

Kobi Brajant

Pol Pirs

Tim Dankan

Šakil O‘Nil

Džejson Kid

Dvejn Vejd

Karmelo Entoni

Kevin Garnet

Dvajt Hauard

Kris Veber

Čonsi Bilaps

U užem izboru, ali nisu ušli: Rej Alen, Trejsi Mekgrejdi, Vins Karter i Šon Merion…

IDEALNI TIM DVEHILJADITIH - OSTATAK SVETA

Stiv Neš (Kanada)

Manu Đinobili (Argentina)

Predrag Stojaković (Jugoslavija/Srbija)

Dirk Novicki (Nemačka)

Pau Gasol (Španija)

Toni Parker (Francuska)

Šarunas Jasikevičijus (Litvanija)

Dejan Bodiroga (Jugoslavija/Srbija)

Luis Skola (Argentina)

Jao Ming (Kina)

Židrunas Ilgauskas (Litvanija)

Andej Kirilenko (Rusija)

U užem izboru, ali nisu ušli: Boris Dijao, Hido Turkoglu, Endrju Bogut, Luol Deng, Anderson Varežao, Teodoras Papalukas,Nikola Vujčić…

IDEALNI TIM DESETIH - NBA

Stefen Kari

Kavaj Lenard

Kevin Durant

Lebron Džejms

Entoni Dejvis

Kris Pol

Džejms Harden

Džimi Batler

Kris Boš

Drejmond Grin

Pol Džordž

Kevin Lav

U užem izboru, ali nisu ušli: Rasel Vestbruk, Klej Tompson, Kajri Irving i Blejk Grifin…

IDEALNI TIM DESETIH - OSTATAK SVETA

Dimitris Dijamantidis (Grčka)

Luka Dončić (Slovenija)

Janis Adetokunbo (Grčka)

Kristaps Porzingis (Letonija)

Nikola Jokić (Srbija)

Riki Rubio (Španija)

Vasilis Spanulis (Grčka)

Huan Karlos Navaro (Španija)

Mark Gasol (Španija)

Džoel Embid (Kamerun)

U užem izboru, ali nisu ušli: Miloš Teodosić, Nik Kalates, Endrju Vigins, Nikola Vučević, Al Horford, Serž Ibaka, Nikola Mirotić, Metju Delavedova, Rudi Gober, Goran Dragić, Jonas Valančijunas, Evan Furnije, Denis Šreder, Bojan Bogdanović, Bogdan Bogdanović, Erhan Iljasova, Nene, Nikola Batum, Paskal Sijakam, Peti Mils, Džamar Mari

*Igrač je mogao da se nađe samo u idealnom timu jedne decade

Pišu: Strahinja KLISARIĆ i Đurđe MEČANIN

Foto: Predrag Dučić/MOZZART Sport


Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara