Ilustracija (©Shutterstock, ©Starsport)
Ilustracija (©Shutterstock, ©Starsport)

Počinje Premijer liga Rusije: Neizvesna budućnost, manjak motiva, Srbi dobrovoljci i povratak Lužnikija na veliku scenu

Vreme čitanja: 8min | pet. 15.07.22. | 09:10

Utakmica Himkija i Zenita, koja se igra u petak od 19 časova, zvanično će otvoriti 31. fudbalski šampionat od raspada Sovjetskog Saveza

Ima li smisla igrati prvenstvo bez podrške UEFA i da li je to održiv koncept u modernom fudbalu, u kojem je sve podređeno profitu, možda i više nego trofejima? Evropska kuća fudbala se potrudila da što više obesmisli Premijer ligu Rusije, da je to moguće, moćnici iz Niona bi najradije zaplenili sve lopte koje se kotrljaju u najvećoj zemlji na svetu. I ovako su skoro u potpunosti blokirali ruski fudbal. Ipak, u do sada neviđenim uslovima, bez jasne slike o bilo kakvoj budućnosti, 31. šampionat od raspada Sovjetskog Saveza počeće ovog petka od 19 časova okršajem Himkija i branioca trofeja Zenita.

Šta donosi ovo prvenstvo ruskim klubovima? Ne zna se. Kako stoje trenutno stvari, a mala je šansa da se to do leta 2023. godine promeni, ne donosi prohodnost na evropsku scenu. Zbog situacije u Ukrajini ove godine nećemo gledati Ruse u takmičenjima UEFA, a vrlo verovatno ni sledeće.

Izabrane vesti

Šta je onda motivacija? Osim same titule, koju je praktično već kaparisao Zenit i sada je na njemu da ulogu velikog favorita potvrdi na terenu, malo toga. Novčane premije su mizerne u poređenju sa novcem koji se u normalnim okolnostima dobija od UEFA, a pride su se još i brojni zapadnoevropski sponzori povukli iz klubova, uticavši tako na totalni egzodus ogromnog broja najkvalitetnijih fudbalera iz Premijer lige Rusije. Trpeli su oni ogroman pritisak još od početka proleća, FIFA je napravila presedan i dozvolila im da bez ikakvog obeštećenja odu iz Rusije gde god žele, a mnogi su to pravo i iskoristili. Pa posle neka nam opet pričaju bajke o tome kako politika ne sme da se meša u fudbal…

O hajci na Ruse dosta govore i potezi proizvođača opreme. Ko je mogao, poput italijanskog Makrona, povukao je se iz Rusije. Ko nije, zbog jačine ugovora, zvanično je ostao uz klubove, ali… Prema pisanju portala Čampionat, od 16 prvoligaša je samo Ural zvanično promovisao novu opremu.

19.00: (8,50) Himki (4,50) Zenit (1,40)

Većina ostalih klubova će koristiti prošlogodišnje dresove, barem zasad. Neki su najavili da će imati nove dresove, drugima kasne porudžbine, pa još ništa nije zvanično, dok treći najavljuju promene tek za polusezonu. Verovatno ni Ural ne bi mogao da se pohvali novim dresovima, da nije platio Najku za tri nove kombinacije još zimus, pre početka dešavanja na istoku Evrope. Nemci nisu imali prostor da povuku narudžbinu.

Najteže je najvećim ruskim klubovima, jer Zapad nekako najoštrije gleda ka njima. Iz Zenita i Spartaka su potvrdili da neće menjati Najkovu prošlogodišnju opremu, Lokomotivi iz Moskve je navodno Adidas spremio nove dresove, ali niko iz kluba nije želeo da precizira kada će oni prvi put biti javno korišćeni. Slično je i sa CSKA i njenom saradnjom sa španskom kompanijom Homa.

Ovo je samo malo duža uvertira koja bi trebalo da vam slikovitije objasni kakva je atmosfera u Rusiji. Sam sistem Premijer lige se nije menjao, opet ćemo gledati 16 klubova, kako se u dvokružnom sistemu, kroz 30 kola, bore za trofej. U odnosu na prošlu sezonu, umesto Arsenala iz Tule, Rubina i Ufe gledaćemo Torpedo iz Moskve, Fakel i Orenburg. Tu je i još jedno novo ime Pari NN, što je ustvari Nižnji Novgorod. Ovaj klub je promenio ime zbog novog sponzora, kladionice.

Očekivano, mnogo manje stranaca će nastupati za ruske timove ove godine, a to će direktno uticati na sam kvalitet. Jer već je dobro poznato da sama Rusija ne raspolaže sa baš velikim brojem dobrih domaćih igrača i da su godinama u nazad stranci bili ti koji su pravili razliku i donosili trofeje. Setimo se samo kakav uticaj su svojevremeno imali Zoran Tošić, Miloš Krasić, Branislav Ivanović ili Nemanja Vidić… Dugo Rus nije bio istinska zvezda ruskog šampionata, uprkos raznim ograničenjima broja stranaca.

Sada to pravilo gotovo nikome neće praviti problem. Ukupno je prisutno tek 98 fudbalera bez ruskog pasoša, što je oko 23 odsto ukupnog broja igrača u Premijer ligi Rusije. Među njima su i četvorica Srba, Miroslav Bogosavac je starosedelac u Ahmatu iz Groznija, Ivan Miladinović se vratio u Soči pošto mu je istekla pozajmica sa Parijem, Nemanja Glavčić je od januara član Himkija, dok je ovog leta iz Crvene zvezde u redove CSKA prešao Milan Gajić, kao slobodan igrač. Više predstavnika od Srbije imaju samo Brazil (devet), Belorusija, Hrvatska (po sedam) i Nigerija (šest).

Kada pričamo o našim ljudima, moramo da pomenemo i Slavišu Jokanovića, šefa stručnog štaba moskovskog Dinama. On je ovog leta preuzeo tu funkciju umesto Nemca Sandra Švarca, koji se povukao, zvanično zbog loših rezultata u poslednje dve sezone. Od stranaca, pored Jokanovića u Rusiji rade još samo Nemac Jozef Cinbauer (Lokomotiva), Čeh Marcel Lička (Orenburg) i Španac Giljermo Abaskal (Spartak).

Pred sam početak prvenstva, nekoliko klubova se našlo u neprijatnoj situaciji, pošto su njihovi stranci iskoristili pravo da suspenduju ugovore i promene sredinu. Tako je CSKA ostao bez Čidere Edžukea i Arnora Sigurdsona, Dinamo bez Fabijana Balbuene i Ivana Ordeca, Spartak bez Aleksa Krala

Jedini klub koji može da kaže da ima jači tim nego prošle sezone je šampion Zenit. Potpomognut novcem od Gazproma, tim iz Sankt Peterburga je zadržao gotovo sve igrače koje je želeo. Ugovori su istekli Artemu Dzjubi i Magomedu Ozdoevu, a samo je Brazilac Juri Alberto „pobegao“, otišao je na pozajmicu u Korintijans.

Zato, iz tog kluba su došli golman Ivan i krilo Gustavo Mantuan. Doduše, oni nisu najveća pojačanja, već doskorašnji članovi Sočija i neostvarene želje rukovodstva Crvene zvezde, Mateo Kasijera i Rodrigao. Na njih dvojicu Zenit je platio obeštećenje 8.000.000 evra, mada taj posao je iznenadio malo koga, s obzirom na to da su izuzetno bliski saradnici klubovi iz Sankt Peterburga i Sočija. Kada je ovaj drugi klub osnovan, nastao je praktično od B tima Zenita, indirektno je imao istog gazdu i veliki broj tog prvog sastava su činili pozajmljeni igrači aktuelnog šampiona.

Mateo Kasijera (©Starsport)Mateo Kasijera (©Starsport)

Inače, Soči je možda i najveći profiter od rata u Ukrajini, ako se to može reći za ijedan klub iz Rusije. Jer, da nije bilo sankcija UEFA, odnosno da igrači Dinama, Krasnodara i CSKA nisu potpuno izgubili motivaciju da igraju prvenstvo prošle sezone kada im je postalo jasno da Zenit neće stići, Soči ne bi mogao da se pohvali vicešampionskom krunom. Ovako, iskoristio je loše rezultate rivala u seriji i probio se do druge pozicije, što mu je bio najveći uspeh.

Sada ima znatno slabiji tim, osim pomenutog dua iz ekipe su otišli i Mateo Barać (Krilja Sovjetov), Ivelin Popov (Levski) i Filip Ipole (Hapoel Hadera), dok je angažovano nekoliko domaćih igrača. Iz niželigaša Volge četvorica mladih fudbalera, a ozbiljnije obeštećenje je plaćeno samo za napadača Vladislava Sarvelija iz Krilja Sovjetova (1.200.000 evra) i štopera Artema Meščeninova iz Baltike (500.000).

Vezane su ruke bile i rukovodiocima u Lokomotivi i CSKA. Armejci su ostali bez Jake Bijola, Emila Bohinena, Goče Gogričijanija, Marija Fernandesa, Alana Džagoeva, te pomenutih Edžukea i Sigurdsona, dok su angažovani samo Gajić i vezista River Plejta Horhe Karaskal za 6.000.000 evra. Transfer Kolumbijca je bio dogovoren još ranije, pitanje je da li bi pristao da dođe da je znao da će da bude ovakva situacija u Rusiji.

Što se tiče Lokomotive, njene boje više neće braniti Jan Kučta, Macej Ribus, Artur Černij i Boris Rotenberg, dok su došli samo defanzivac Lukas Fason iz osvajača Kopa Sudamerikane Atletiko Paranaensea za 3.000.000 evra, odnosno crnogorski napadač Marko Rakonjac iz Čukaričkog za 2.500.000 evra.

Jokanović još nije dobio nijedno pojačanje, iako su iz Dinama otišli Ordec (Bohum), Nikolaj Komličenko (Rostov), Zurbek Pilev, Roman Evbgenjev i Klinton Ndžije (još bez kluba). Moraće nekadašnji trener Partizana da se osloni na stare snage, napadače Fedora Smolova i talentovanog Konstantina Tjukavina, veziste Denisa Makarova, Nikolu Mora i Arsena Zaharjana, defanzivce Dmitrija Skopinceva i Giljermea Varelu, kao i iskusnog golmana Antona Šunina. Dinamo ove sezone ima prilično mlad tim, sa prosekom od 24,6 godina, koji kvare 35-godišnji Šunin, Sergej Paršivljuk (33) i Smolov (32).

---------------------

SVI RUSKI ŠAMPIONI

22 – Spartak Moskva

13 – CSKA Moskva

11 – Dinamo Moskva

9 – Zenit

3 – Lokomotiva Moskva, Torpedo Moskva

2 – Rubin

1 – Alanija

ŠAMPIONI OD RASPADA SSSR

10 – Spartak Moskva

8 – Zenit

6 – CSKA Moskva

3 – Lokomotiva Moksva

2 – Rubin

1 - Alanija

---------------------

Kakvu sezonu možemo da očekujemo pokazao nam je Superkup Rusije prošle subote. Zenit je preslišao osvajača nacionalnog kupa Spartak sa 4:0, golovima Sergejeva, Malkoma, Vendela i Kasijere, a moglo je lako da bude i ubedljivije. Doduše, u odbranu Moskovljana, ekipa je pretrpela ogromne promene posle odlazaka Ezekela Ponsea (Elče), Gusa Tila (PSV), Aleksa Krala (Šalke), Džordana Larsona (još nema klub), Maksima Glušenkova i Ilje Gaponova (Krilja Sovjetov). Doveden je samo Anton Zonkovski iz Krilja Sovjetova, ako ne računamo otkupljen ugovor Kristofera Martinsa Pereire, koji je prošle sezone bio u Spartaku na pozajmici iz Jang Bojsa. Posle debakla u Superkupu ostavku je podneo sportski direktor Luka Katani, nekadašnji skaut Pari Sen Žermena i Čelsija. Italijan je preuzeo odgovornost za loše odrađen prelazni rok.

Možda ove sezone nećemo gledati kvalitetan fudbal u ruskoj Premijer ligi, ali će barem infrastruktura da bude na visokom nivou. Stadioni su nedavno sređeni ili izgrađeni, za potrebe Mundijala 2018. godine. Samo Orenburgov Gazovik (10.046) i Himkijeva Arena (18.636) imaju manji kapacitet od 20.000 sedećih mesta.

Povratkom Torpeda u elitu vratio se i stadion Lužniki na veliku scenu. Otkako se Spartak preselio na svoju Otkritije bank arenu, zdanje u Moskvi sa kapacietom od 76.880 mesta je koristilo samo za potrebe reprezentacije Rusije. Ranije, tu su se odigrali i finale Mundijala, kao i finale Lige šampiona 2008. godine. Sada je ustupljen na korišćenje i Torpedu, pa će Lužniki poneti status najvećeg premijerligaškog stadiona. Prati ga Zenitova Gasprom arena sa 64.468 mesta.

Moskva je jedini grad koji će imati više od jednog prvoligaša. Konkretno, imaće ih šest. Već smo ih nabrojali, od severa grada ka jugu to su Himki, Spartak, Lokomotiva, CSKA, Dinamo i Torpedo.

Pomenimo još i to: Ukoliko UEFA ukine sankcije Rusiji, predviđeno je da prva dva kluba idu u Ligu šampiona, a da treći i četvrti imaju zagarantovano mesto u Ligi konferencije, s tim što viza može da bude prebačena i na petoplasiranog, u zavisnosti od toga ko bi osvajanjem Kupa Rusije obezbedio mesto u Ligi Evrope.

Što se tiče ispadanja iz lige, u drugi rang će se sigurno preseliti 15. i 16. tim. Ekipe koje zauzmu 13. i 14. poziciju će igrati baraž za opstanak sa ekipama iz druge lige.

RUSIJA 1 – 1. KOLO

Petak

19.00: (8,50) Himki (4,50) Zenit (1,40)

Subota

14.00: (1,65) CSKA (3,70) Ural (5,70)

16.30: (2,60) Orenburg (3,20) Krilja Sovjetov (2,80)

19.00: (2,80) Ahmat (3,25) Spartak (2,55)

Nedelja

14.00: (3,70) Torpedo (3,40) Soči (2,05)

16.30: (1,85) Lokomotiva (3,45) Pari NN (4,50)

19.00: (1,90) Dinamo (3,50) Rostov (4,20)

19.00: (1,70) Krasnodar (3,70) Fakel (5,20)

***Kvote su podložne promenama



tagovi

Rusija 1ZenitMiroslav BogosavacSlaviša JokanovićIvan MiladinovićMilan GajićNemanja GlavčićDinamo Moskva

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara