Najdžel Hejs Dejvis (MN Press)
Najdžel Hejs Dejvis (MN Press)

‘Očevi i deca‘ bez nihilizma - investicioni bankar sa neoročenim sredstvima

Vreme čitanja: 5min | sub. 30.03.24. | 12:38

Superiorna partija Najdžela Hejs Dejvisa i 50 poena protiv Albe odjekuju od Bosfora do Viskonsina

Bio je samo dečak, ali je sve razumeo. Nije bilo šanse da mamin dečko do srži, dozvoli novom čoveku u njenom životu da stane između njega i Talaje. Kada bi Albert pokušao da je drži za ruku, Najdžel bi stao između i prekinuo pokušaj njihovog javnog iskazivanja naklonosti. Kada bi želeli da se poljube na brzinu, šestogodišnji dečak stavio bi im ruku na usta. Kada bi se ušuškali na kauču za film, Najdž bi se zabio kao fizička barijera između svoje majke i očuha... i tako u nedogled.

Još je Turgenjev pisao o kompleksnim odnosima očeva i dece, definisao pojam nihilizma i suprotstavio mu pozitivnog junaka. Životna priča Najdžela Hejs Dejvisa prevashodno je priča o očevima i deci, samo bez i najmanje nihilizma, a sa puno, puno entuzijazma, borbenog duha i emotivnog naboja. Najpozitivniji primer mogućnosti da osobe koje nisu u krvnom srodstvu budu od enorme važnosti jedna drugoj. Novi rekorder Evrolige po broju poena na jednoj utakmici, pre tri godine pridodao je svom prezimenu još jedno, u znak zahvalnosti za sve što je njegov očuh Albert Dejvis uradio za porodicu Hejs. Mnogo je toga moralo da se poklopi kako bi svršeni student investicionog bankarstva postao igrač sa najvećom količinom neoročenih sredstava na jednom evroligaškom parketu ikada.

Izabrane vesti

Krilni centar istanbulskog Fenerbahča dao je 50 poena na sinoćnjoj utakmici 32. kola elitnog evropskog takmičenja protiv berlinske Albe i time je za jedan poen pretekao pređašnjeg rekordera Šejna Larkina. Priča 30-godišnjaka iz Ohaja ako se osvrnemo samo na zbivanja na terenu, nalikuje onoj čuvenoj o takozvanim "late bloomer" igračima. Sa 23 godine nije uspeo da uhvati poslednji voz na NBA draftu, kasnije se kroz dobre igre u razvojnoj ligi dokopao nekoliko kratkoročnih ugovora u NBA, da bi sreću pronašao u Evropi u zrelim igračkim godinama. Nikada ranije viđenom partijom na evroligaškim terenima skrenuo je Najdžel Hejs Dejvis pažnju na svoj jedinstven odnos sa očuhom.

"Svi me pitaju zašto sam promenio prezime, a onda uvek mogu da kažem ljudima: Moj očuh je najveći čovek kog sam ikada poznavao. Kako starim, sve bolje to shvatam. Samo kad biste videli šta je uradio. Oženio je moju razvedenu majku sa četvoro dece i pazio na sve nas kao da smo njegova rođena deca. Bez njega ne bih bio ovde i razgovorao sa vama. Mnogo mi je drago da ljudi koji gledaju utakmice vide prezime mog očuha, on je zaslužan što sam postao košarkaš", govorio je Dejvis jednom prilikom posle interesovanja novinara za njegovo novo prezime.

Kada je imao šest godina, Albert Dejvis je otpočeo vezu sa Talajom, a posle nekoliko godina ljubomore na očuha, Najdžel i Albert postali su najbolji prijatelji. Koliko je povezan sa svojim ocem, dovoljno odslikava jedan detalj iz perioda kada je Najdžel studirao na Univerzitetu Viskonsin.

"On je radio 12 sati dnevno u fabrici Krajslera. Tamo su se sklapali delovi za automobile, tako da imajte u vidu da nije radio neki posao gde bi po čitav dan sedeo, već je obavljao fizički posao. Jednu smenu završio je u pola sedam ujutru, a onda je vozio 12 sati od Ohaja do Viskonsina da bi stigao da me gleda u važnoj koledž utakmici, šta još da vam kažem".

Između Hejsa i njegovog biološkog oca nije bilo nikakvog kontakta, od kada se njegova majka Talaja razvela 2000. godine. Spolja gledano, možda izgleda čudno da nijedna strana nije pokušala da obnovi vezu u proteklih dvadesetak godina, ali Hejs kaže da nikad nije osećao potrebu za tim.

"Po tom pitanju ne postoji praznina koju treba popuniti u mom životu. Albert je to davno ispunio".

Hejs Dejvis je često tokom karijere hvaljen zbog svoje košarkaške inteligencije, a i za to ima objašnjenje.

"Kada sam bio mlađi, gledao sam NBA utakmice, a on bi me naterao da mnogo promišljam o igri. Zašto neki igrač nešto radi na jedan, a ne na drugi način, i za to mu svaka čast. Sva ta podučavanja i instrukcije koje je podelio sa mnom, pomogle su mi da budem tu gde jesam", iskreno će Dejvis.

Tokom koledž karijere na Viskonsinu od 2013. do 2017. važio je Hejs za velikog borca za prava NCAA igrača, video je da je njegov Univerzitet zaradio mnogo novca od prodaje dresova njega i njegovih saigrača, a oni su bili bez prebijene pare. Jednom je nazvao majku i izjadao joj se.

"Hej, mama! Volim te iz Medisona i mnogo bih voleo da te vidim, ali nemam novca. Osim redovne užine na fakultetu, ne možemo ništa drugo da jedemo".

U kampusu više nije bilo dresova, ali ne zato što nisu prodavani, već zato što su rasprodati. Hejs je tada shvatio da takav sistem ne štima, pa je otvoreno kritikovao ustrojenost koledž košarke. Tada se susreo sa takođe studentom Viskonsina Zakom Bohanonom, koji je najbolje opisao Hejsa.

"Da ste ga samo videli. On je bio idealno lice da reklamira neko odelo. Pametan, informisan, student bankarstva i ključni igrač na terenu, znali ste da će uraditi velike stvari. Tada je prikupljao novac i donirao 10.000 dolara za igrače bez ikakvih prihoda na našem koledžu" govorio je Bohanon".

Preko Galatasaraja, Žalgirisa i Barselone, Hejs Dejvis je dospeo i do Fenerbahčea, a pošto je sinoć stigao do brojke od 41 poena na oko tri i po minuta do kraja utakmice, dobio je bankarskim rečnikom (koji Hejs veoma dobro poznaje) neoročena sredstva, ubacio još devet poena i postao prvi u istoriji Evrolige sa 50 poena na jednoj utakmici. Šta god da uradi u nastavku karijere, već je urezao ime u najvažnija statisitička pisanija evropske košarke i postavio referentnu kamatnu stopu za sve ostale košgetere koji se ustreme na njegov rekord.


tagovi

KK FenerbahčeNajdžel HejsEvroliga

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara