Janis Sferopulos (©Mozzart Sport)
Janis Sferopulos (©Mozzart Sport)

Sferopulos opet u ulozi spasioca: Defanzivno orijentisan, voli disciplinu - odmah ide u arenu sa lavovima

Vreme čitanja: 18min | ned. 22.10.23. | 11:12

Glavno pitanje je - hoće li se Crvena zvezda transformisati u ekipu sa defanzivnim mentalitetom ili će grčki stručnjak da se prilagodi svlačionici?

Mandat Duška Ivanovića na Malom Kalemegdanu (ne)očekivano je završen posle jedanaest meseci, dva osvojena trofeja i slabog početka takmičarske 2023/24. Posle leta u kojem je doveo igrače po želji i meri, te odradio kompletne pripreme sa timom - doduše ne kompletnim zbog obaveza reprezentativaca na Mundobasketu - otkaza su ga koštala tri uzastopna poraza u Evroligi. Onaj poslednji, u Bolonji od Virtusa, pokazao je da nešto nije u redu na relaciji između ekipe i trenera, što je naposletku dovelo do verovatno neizbežnog rastanka.

Crvena zvezda je brzo okrenula novi list i za novog šefa struke postavila Janisa Sferopulosa. Ukratko - trener defanzivnog majndseta, metodičan u radu i voli disciplinu u svlačionici. Voljen među većinom igrača sa kojim je radio, među kolegama trenerima jedan od omiljenih likova, Janis Sferopulos imaće pred sobom najteži zadatak - da Crvenu zvezdu ekspresno podigne mentalno, zatim i kvalitetom jer mu raspored ne omogućava da dobije vreme za uigravanje i upoznavanje sa ekipom. Sve to moraće da radi u hodu.

Izabrane vesti

Teško da bi jedan trener mogao da zamisli teži početak od onog koji čeka grčkog stručnjaka. Iako je trenerski debi zakazan protiv FMP u Železniku, biće to zapravo uvertira za dva večita derbija u kojima je Partizan Mozzart Bet domaćin! Prvo u Evroligi (četvrtak, 18.30), potom u Jadranskoj ligi (ponedeljak, 20.00). Odmah će se uhvatiti u koštac sa najvećim rivalom. Kao da to nije dovoljno, Zvezdu posle dva sudara sa crno-belima čekaju Bajern i Budućnost u Beogradu, Barselona u Blaugrani, Fenerbahče, Olimpijakos, Olimpija, Efes... Za njega je dobra stvar to što u svom trenerskom portfoliju već ima velike utakmice u Evropi, a za početak duele najvećih grčkih rivala, jer ga nešto slično čeka u Beogradu već za nekoliko dana.

"Mnogo je bolje i za jedne i druge navijače kada ne postoji ništa poput mreža i ograda. Atmosfera je bila normalna i bilo je dobro za košarku. U Atini kao da smo u areni sa lavovima. Meni je bilo lepo", govorio je svojevremeno njegov pomoćnik i prijatelj Milan Tomić, dok je bio trener Crvene zvezde.

Mnogo je posla pred čovekom koji je poslednji trenerski angažman imao pre više od 20 meseci, kada je napustio Makabi iz Tel Aviva nakon poraza od gradskog rivala Hapoela u polufinalu kupa (80:90). Nije izgubljeni derbi bio glavni razlog otkaza, ali je bila kap koja je prelila čašu. I bilo je ružno. Navijači Makabija su posle utakmice želeli da probiju vrata svlačionice i obračunaju se sa igračima i trenerom, zbog čega je reagovalo obezbeđenje. Ekipa je izvedena na sporedni izlaz, a Sferopulos je u pratnji obezbeđenja napustio dvoranu. Prethodno je Sferopulos "preživeo" crnu seriju od osam poraza u Evroligi, kada je odnos sa klupskim pristalicama zastranio. Grk je na javne kritike ljudi sa tribina odgovorio da "Makabi treba da se podrži i u teškim vremenima", čime je stao na žulj mnogima. Nedugo zatim je i smenjen. Vodeći ljudi kluba na čelu sa Šimonom Mizrahijem došli su kod njega kući i saopštili mu da je razrešen dužnosti, a kako se nezvanično tada pričalo, razgovor je završen u suzama.

Sferopulos se od tada dovodio u vezu sa nekoliko evropskih giganta, Panatinaikosom, moskovskim CSKA, Efesom, Žalgirisom... Odlučio se ipak za odmor posle tri i po izazovne godine u Tel Avivu. Sada je okrenuo novi list i spreman je da se vrati poslu kao trener Crvene zvezde. Na Mali Kalemegdan stiže sa ulogom spasioca. Baš kao što je to bio slučaj u njegova prethodna tri angažmana - Panioniosu, Olimpijakosu i Makabiju.

MOŽE LI PONOVO DA BUDE SPASILAC?

Ukratko, u Panioniosu se probio kao mlad trener i privukao veliku pažnju na sebe u periodu od 2012. do 2014. godine. To ga je i preporučilo da preuzme Olimpijakos u novembru 2014, pošto je Jorgos Barcokas dao ostavku. Bilo je to ostvarenje sna za njega, pošto mu je otac igrao profesionalno fudbal upravo u crveno-belima. I dočekao je da vidi svog sina kako vodi košarkašku sekciju... Za nešto manje od četiri godine u Pireju osvojio je dve titule prvaka Grčke i vodio je crveno-bele do dva finala Evrolige.

Već u svojoj prvoj sezoni poražen je od Reala u Madridu (59:78), da bi dve godine kasnije u Istanbulu izgubio od Fenerbahčea Željka Obradovića (64:80). Uprkos tome, u Pireju je postao trener top klase i jako poštovan u svom poslu. Navijači su ga jako voleli, mada ga je pred kraj mandata javnost kritikovala. Olimpijakos je napustio po isteku ugovora, klub nije bio raspoložen da sa njim produži saradnju posle i drugog izgubljenog finala grčkog prvenstva od zakletog neprijatelja Panatinaikosa, koji je i Barcokasu presudio ranije.

"Neću da lažem, ponekad je potrebna sreća da bi se osvojio trofej. Nismo je imali na našoj strani. U mojoj prvoj godini u Evroligi igrali smo finale sa Realom u Madridu. Real je tada bio sjajan. I mi smo bili dobri, ali bilo je malo prostora za greške. Real u tom trenutku nije osvojio Evroligu 20 godina i tada su postali šampioni. Finale se igralo u Madridu, jednostavno nismo mogli da dobijemo", prisetio se jednom prilikom Sferopulos prvog od dva izgubljena finala Evrolige, pa dodao: "Slična nas je sudbina zadesila i 2017. sa Fenerbahčeom. Finale se igralo u Istanbulu. Fener je godinu dana ranije poražen u meču za titulu i svi su hteli da se konačno obistini najveća želja navijača i kluba, zato su i organizovali Fajnal for na svom parketu. Neću da govorim o faktorima sudija, navijača i domaćem terenu, odnosno da o tome govorim kao izgovoru, ali u oba finala su svi ti faktori igrali ulogu. Da, mečevi su nominalno bili na neutralnom terenu, ali u oba slučaja prednost je imao protivnik. Mi nismo imali sreće. Ali, u tim utakmicama sam počeo da razumem igru na drugačijem nivou. Imao sam dva kvalitetna iskustva. U nekim slučajevima moraš da prođeš put ispunjen porazima, pre nego što počneš da pobeđuješ i osvajaš".

Mnogo zanimljiviji bio je Sferopulosov dolazak u Makabi iz Tel Aviva novembra 2018. godine, gde je uzeo tri titule, od čega jednu duplu krunu (2021). Njegov prethodnik Neven Spahija smenjen je posle najlošijeg starta u Evroligi, sa samo jednim trijumfom tokom uvodnih sedam kola. Njegov naslednik je tada preuzeo psihički razbijenu ekipu, u tom momentu poslednjeplasiranu na tabeli i umalo izborio četvrtfinale elitnog takmičenja! Na kraju mu je jedna pobeda nedostajala za prolaz dalje. Ispred Ponosa Izraela bili su Olimpijakos, Žalgiris i Baskonija, svi sa skorom 15-15. Makabi je zabeležio 14 pobeda i 16 poraza, odnosno 13-10 otkako je Sferpopulos preuzeo ekipu. Ali, to nije bilo dovoljno.

Prvu godinu u Tel Avivu Grk je očekivano završio sa domaćom titulom u rukama. Tako se završila svaka od njegove tri sezone u Izraelu. Zbog načina na koji je podigao i stabilizovao ekipu dobio je bezrezervno poverenje klupske uprave i posle samo godinu dana, odnosno šest meseci pre isteka prvobitnog ugovora, dobio trogodišnji produžetak saradnje. Postao je, po nekim informacijama iz Grčke i Izraela, tada najplaćeniji trener u istoriji kluba, sa godišnjom platom od 750.000 evra. Bio je to Makabijev način da se zahvali Sferopulosu što je izdigao ekipu posle tmurnih nekoliko godina u kojima su se treneri menjali, narodski rečeno, kao čarape. Od odlaska Dejvida Blata posle evropske titule 2014. godine, samo je Neven Spahija od svih trenera u međuvremenu počeo i završio jednu sezonu. I onda Janis Sferopulos - osmi šef struke Makabija u intervalu od četiri godine - koji se u Tel Avivu zadržao skoro tri godine i tri meseca.

Sezona 2019/20 je nesumnjivo bila najbolja u Evroligi, ali se završila pre vremena zbog izbijanja pandemije virusa korona! Posle 28 utakmica Makabi je imao odnos 19-9, što je u momentu obustave takmičenja bilo dovoljno za peto mesto na tabeli. Makabi je igrao atraktivnu košarku, bio prava sila na oba kraja parketa i tada je delovao najzrelije da se konačno izbori za Fajnal for, ali se nije dalo. Ni u jednom od tri pokušaja nije uspeo da odvede Makabi do četvrtfinala, ali je klub vratio među konkurente za Top 8, što je od kraja Blatove ere vremenom postala misaona imenica. Tačnije, do četvrtfinala 2022, odnosno neposredno pošto je Sferopulos otišao, Makabi je ovu fazu takmičenja igrao samo još 2015. godine. Prošle sezone Ponos Izraela pao je tek u petoj utakmici od Monaka.

Upravo zbog svega navedenog u Makabiju i dalje ne mogu da prebole to što se takmičarska 2019/20 u Evroligi nije završila na parketu. Odličan početak sezone, odnosno najbolji još od Blatove titule, Sferopulos je nizao pobede i odlične partije, što mu je i donelo novi trogodišnji ugovor. U momentu potpisivanja nove saradnje Makabi je bio najbolja ofanzivna ekipa u Evroligi sa 85,6 poena, te druga defanzivna ekipa sa 73,2 dozvoljena poena, kao i drugi u timskom indeksu korisnosti sa prosečnim koeficijentom 99,7, odnosno prvi skakački tim sa 38,4 uhvaćenih lopti (28,8 u odbrani - takođe prvi u tom trenutku) i u parametru ukradenih lopti sa 9,1 po meču... Sve se promenilo posle korone.

Makabi je teško pregurao vreme pandemije, možda i najteže od svih evroligaša. Sferopulos se suočio sa ozbiljnim problemima jer više nije mogao da računa na sastav koji odgovara njegovim taktičkim zamislima. Odlasci Tarika Bleka i Kvinsija Ejsija, koji su mu bili dva bitna oslonca u reketu, nije uspeo da nadomesti. Amare Stodemajer je takođe odlučio da ode, Nejta Voltersa nisu zadržali u Tel Avivu, dok se Deni Avdija odlučio za korak ka NBA ligi.

Svi ti kasniji odlasci značajno su uticali da sezona 2020/21 bude daleko ispod očekivanja. Porazi nisu bili glavni problem, koliko odsustvo prave ideje, pošto se u nekim utakmicama napad Makabija sveo na to da loptu dobije Skoti Vilbekin sa nadom u čudo. Sferopulos je u pauzi između dve sezone govorio da je "nemoguće planirati narednu godinu" zbog neizvesnosti oko prisustva navijača na tribinama. Kako se klub većinski finansirao od prodatih sezonskih ulaznica, po nekim informacijama između 50 i 60 odsto budžeta za prvi tim dolazio je upravo sa ovog izvora, izostanak gledalaca je ozbiljno ugrozio Makabijevo poslovanje.

Ni godinu dana kasnije situacija nije bila mnogo bolja. Prekaljeni Omri Kaspi se penzionisao, Jovel Zusman je prešao u berlinsku Albu, dok je Kris Džons otišao posle turbulentne sezone u kojoj nije najbolje funkcionisao sa Vilbekinom. Ilajdža Brajant je već bio napustio klub nekoliko meseci ranije zbog poziva iz NBA, Tajler Dorsi pronašao je uhlebljenje u Olimpijakosu, a Otelo Hanter u minhenskom Bajernu... Od ekipe koja je žarila i palila evropskim parketima ostalo je samo sećanje, pošto je za manje od dve godine ceo roster bio promenjen!

I pored toga, Sferopulos nije odustajao od svoje trenerske filozofije, što ga je na koncu možda i koštalo posla...

KO ĆE KOME DA SE PRILAGODI?

Košarkaši Crvene zvezde (©Star Sport)Košarkaši Crvene zvezde (©Star Sport)

Jedno od glavnih pitanja po dolasku Janisa Sferopulosa na klupu Crvene zvezde glasi - može li ekipa sa napadačkim mentalitetom da igra odbranu ili će grčki stručnjak da se prilagodi onom što ima? Za njega je momenat u kome se nalazi idealan ako u maju i junu bude tražio alibi za eventualno slabe rezultate. Ova ekipa ni po jednom aspektu nije njegova, nije je selektirao, niti birao pojačanja. U suštini teško da će Crvena zvezda moći da angažuje još nekoga pošto je na platnom spisku 15 igrača, ako ne računamo Nemanju Bjelicu. Dakle, Sferopulos će igru morati da gradi sa onim što ima na raspolaganju, a to je ekipa prepuna napadačkog talenta i sa određenim defanzivnim kvalitetima. Ali, da li je to dovoljno za čoveka kod koga sve polazi od odbrane?

Treneri često vole da kažu da timska filozofija najčešće zavisi od onoga što mu se u svlačionici nudi. Njegove su sve taktičke zamisli polazile od čvrste odbrane. Tokom boravka u Pireju Olimpijakos je bio jedna od najčvršćih ekipa na Starom kontinentu i svoj trenerski mandat završio je sa prosekom od 73,3 dozvoljenih poena u Evroligi. U poređenju sa Makabijem tih godina, prosečna razlika bila je više od devet dopuštenih poena rivalima. Ponos Izraela je posle rastanka sa Dejvidom Blatom ozbiljno lutao i tražio se kroz mnoge forme i filozofije, ali to suštinski ni na šta nije ličilo. Ako konkrento govorimo o početku sezone 2018/19, Spahijin Makabi je u prvih sedam utakmica dozvoljavao 82,7 poena. Sferopulos je na evropskom debiju primio 90 od Efesa, a zatim u naredna tri meča 70,6 poena! To je razlika od celih 12 poena! U ta tri susreta Makabi je gotovo duplirao broj ukradenih lopti, sa 5,1 di tada na 9,1 protiv Fenerbahčea, Bajerna i Darušafake.

"Kao i svaki trener, imam i ja svoje principe. Jako mi je važno da igrači pričaju međusobno. Ne može jedan da spava na strani pomoći ili bilo gde na terenu. Svi moraju da prate svoje igrače i da znaju šta sledeće dolazi. Moraju uvek da znaju kako brane igru iz pika, za šta je potrebno na stotine ponavljanja na treningu kako bi se došlo do savršenstva. Moraju da znaju ko ulazi na terena i izlazi napolje. Naposletku, najvažnija je harmonija u timu i da je svako spreman da uči", govorio je svojevremeno Sferopulos.

Ono na čemu Janis Sferopulos insistira u odbrani jeste da se "guši" plejmejker, odnosno igrač sa loptom u rukama. Neretko sa svojim ekipama igrao je zahtevnu odbranu po celom terenu. Takođe od svojih igrača mnogo traži u skok igri. Ne samo defanzivnom, već i u fazi napada. Pre njegovog potpisa Makabi je beležio 9,1 uhvaćenu loptu u protivničkom reketu, a tokom naredne četiri utakmice čak 15,1! Do kraja te sezone ekipa iz Tel Aviva bila je na proseku od 12 ofanzivnih skokova (prvi u takmičenju) i 36,3 uhvaćenih lopti ukupno - odmah iza Real Madrida (36,9). I narednih godina Makabi je bio u samom vrhu ili među top pet skakačkih ekipa u Evroligi. Logično, isti trend promene ostvaren je i u segmentu ukradenih lopti...

Crvena zvezda u svojim redovima ima solidne defanzivce, ali sada je pitanje da li to što je trenutno tu odgovara trenerovom senzibilitetu. Objektivno, ovaj tim je pravljen da igra na poen više, ne da svede protivnika na manji broj koševa. Takva filozofija, uostalom, nosi sa sobom određenu cenu. Košarkaški, Sferopulosov Makabi nije bio preterano lep za oko izuzev u već pomenutoj 2019/20, što se u startu kosi sa napadačkim talentom kakav Crvena zvezda trenutno ima. Ono što Sferupolos ima, a njegovom prethodniku su mnogi zamerali da nema jeste fleksibilnost. Uz određene korekcije trenera i igrača, Crvena zvezda bi mogla da funkcioniše na oba kraja parketa.

Igra iz pika je u napadu Sferopulosov potpis i tu bi Zvezda sa plejmejkerom kakav je Miloš Teodosić, odnosno centrima poput Luke Mitrovića, Marka Simonovića, Majka Tobija i Džoela Bolomboja trebalo da profitira. Njegov izbor u dosadašnjim klubovima bili su dobri centri, koji znaju da čitaju situacije, postavljaju dobre blokove i otvaraju se iz istih za lake poene. Najbolji primer je Nikola Milutinov, koga je Sferopulos podigao na sledeći nivo posle kvalitetnog razvoja u Partizanu.

Ipak, čovek oko koga se tradicionalno najviše oslanja je plejmejker kao apsolutni lider tima. U Olimpijakosu je to bio Vasilis Spanulis, u Makabiju Skoti Vilbekin. U Crvenoj zvezdi će to biti Šabaz Nejpir zajedno sa Milošem Teodosićem.

OD LJUBAVI DO MRŽNJE IMA TAKO MALO...

Njegov rastanak sa Makabijem posebno je teško pao igračima koji sa njim delili dobro i zlo. Omri Kaspi je po ozvaničenju prekida saradnje napisao: "Hvala treneru za sve što je uradio za mene i moju porodicu, te Makabi svih ovih godina. Bio si izuzetan profesionalac u svakom smislu te reči i verujem da ćemo se videti uskoro".

Njegov mlađi kolega Deni Avdija je objavio: "Treneru, hvala za sve. Zauvek ćeš imati mesto u mom srcu".

Iako voljen među igračima i trenerima, u njegovoj poslednjoj sezoni na klupi Makabija svlačionica se vremenom urušila i BasketNews je čak pisao o tome kako su nastali manji klanovi, da je bilo velikih podela koje su ugrozile timsku hemiju i na kraju se to odrazilo na rezultate. Posle već pomenutog poraza od Hapoela u polufinalu kupa, deo ekipe izašao je u provod što je bio okarakterisano kao skandal zbog čega je kasnije bilo kazni.

Čak je i Šarunas Jasikevičijus javno stao na stranu svog kolege, indirektno rekavši da su ga neki igrači "bušili".

"Jako je tužno to što se desilo (otkaz Sferopulosu). Ne bih da ulazim u previše detalja, ali neki igrači nisu bili dovoljno posvećeni kao njihov trener. Ali, on je prvi koji odlazi. To je realnost trenerskog posla".

TEODOSIĆ, MILUTINOV, TOMIĆ...

Janis Sferopulos i Milan Tomić (©MN Press)Janis Sferopulos i Milan Tomić (©MN Press)

Janis Sferopulos je dobar deo svoje trenerske karijere proveo kao pomoćnik. Strateg rodom iy Soluna radio je na svim meridijanima, od lokalnih klubova u rodnom gradu i velikog Paoka, preko Hjustona gde je bio pomoćnik - imao poziv da radi isti posao i u Denveru kod Majkla Melouna 2015. godine -, do Olimpijakosa (2005-2008) i kasnije moskovskog CSKA (2011/12). U oba slučaja imao je priliku da kao pomoćnik sarađuje sa Milošem Teodosićem. Sa jednim od najboljih srpskih košarkaša u 21. veku vezuje ga i interesovanje koje je datiralo iz vremena kada je Sferopulos bio prvi trener Makabija. Bilo je to vreme kada je Teo odlučio da se vrati u Evropu po odlasku iz Los Anđeles Klipersa. Tada je Grk srpskom asu navodno nudio dvogodišnji ugovor vredan 3.000.000 evra i javno je čak priznao da su pregovorali. Ali, Teodosić je tada izabrao Virtus iz Bolonje.

Inače, Sferopulos je odgovoran za dolazak Nikole Milutinova u Pirej gde je vremenom prošao put od supertalentovanog centra do jednog od najboljih u Evropi zbog čega je miljenik navijača.

"Iskreno, kada sam doveo Milutinova u Olimpijakos, dobio sam kritike. Bio je premlad i nije bio u potpunosti spreman za Evroligu, kako su tvrdili mediji i navijači. Ali, znao sam da je izuzento talentovan i dobar igrač koji bi mogao da postane top nivo u Evropi i NBA. Radio sam mnogo sa njim, ne samo ja, već ceo tim. On je sjajno dete dobar karakter i veliki radnik. Ne možete više da nađete centra njegovih karakteristika. Može da dodaje, dobar je sa loptom u rukama. Može da igra u NBA ili u Evroligi. Po meni je on NBA igrač", rekao je svojevremeno Sferopulos za sajt Nova.rs, kada se dotakao i svog prijateljstva sa Milanom Tomićem:

"Milan mi je prijatelj, talentovan je i dobar trener. Zna kako da vodi tim. Imao je odličnu sezonu u Crvenoj zvezdi, vratio je u Evroligu. Ne znam zašto je otišao, ali verujem da će naći dobar tim. Pred njim je budućnost".

U jednom od najvećih intervjua koje je dao, Milan Tomić je za grčku Gazetu govorio u superlativu o novom treneru Crvene zvezde:

"Kada govorimo o velikim trenerima, između Janakisa, Ivkovića, Barcokasa i Sferopulosa nema velike razlike, u smislu da im trenerski posao nije nuklearna fizika. Detalji su tim koji prave razliku, od toga kako vodiš tim, do toga kako se snalaziš u određenim situacijama. Janis je veoma metodičan, nijedan detalj mu ne promakne i ništa ne prepušta slučaju. Trenerski je negde između Ivkovića i Barcokasa".

PREDLOG NOVOG KALENDARA, O PRITISKU I BOMBE U IZRAELU...

O tome kakav je kao trener i kako razmišlja Janis Sferopulos može se nagovestiti kroz zanimljivu opasku koju je dao kada su ga novinari nakon pobede nad Žalgirisom u novembru 2020. pitali o pritisku koji bi se osetio da Makabi nije dobio meč:

"Mi igramo košarku. Ako mi osećamo pritisak, kako li je tek svima onima čiji su voljeni na intenzivnoj nezi zbog virusa korona? Pritisak u košarci? Ovde nema pritiska. Bio bi pod pritiskom ako bi ostao bez posla i ne bi mogao da prehraniš svoju decu. Ne smemo da pričamo o bilo kakvom pritisku, već da se borimo".

Jedan od najtežih trenutaka, tokom boravka na klupi Makabija, Sferopulos je preživeo u maju 2021. godine. Poput onoga što se danas dešava u Izraelu, tada je takođe bilo ratnih sukoba sa Palestinom, zbog čega su sa obe strane letele rakete i bombe. Grk je zajedno sa svojim pomoćnim Vasilisom Jeragotelisom bežao u sklonište, pošto je u Tel Avivu bilo trusno...

Uprkos tome što nije radio 20 meseci, Sferopulos je bio prilično aktivan u medijima, pogotovo domaćim gde je neretko analizirao igre dva najveća grčka kluba, reprezentacije, ali i govorio o aktuelnostima u evropskoj košarci.

Prošle godine je, govoreći za agenciju SDNA, govorio o predlogu novog kalendara takmičenja koji bi eventualno rešio najveći problem košarke u Evropi...

"FIBA i Evroliga moraju da sednu za isti sto i pronađu zajednički jezik za dobrobit ovog sporta, koji samo pati zbog ovog rivalstva. Rezultati su vidljivi - igrači su umorni i muka im je, košarkaški svet je zbunjen i niko ne zna šta gleda, dok utakmice reprezentacije stoje u senci Evrolige. Produkt propada i sve što se dešava samo razjedinjava košarku. Mora da postoji jedinstven kalendar takmičenja koji bi uključio klupsku i reprezentativnu sezonu, prvenstva i evropa takmičenja. Takođe, mora da postoji dovoljno vremena za odmor svih učesnika", rekao je Sferopulos i dodao:

"Kada igrač odigra 80 utakmica svake godine i onda na leto ode u reprezentaciju, nema vremena za odmor. Skuplja se umor, povrede, igrači igraju slabo, pada kvalitet košarke... Mora da se nađe rešenje, kako se ne bi toliki broj utakmica igrao u kratkom intervalu, a da se opet održavaju takmičenja u Evroligi i domaćim šampionatima. Postoji ideja da Evroliga traje samo pet meseci, a da posle idu prvenstva. Možda bi to moglo da bude rešenje".

ŠTA RADITI KADA POSTANEŠ TRENER KLUBA USRED SEZONE

Zanimljivo je da je pre dve godine bio govornik na trenerskom panelu koji je pratilo više od 1.000 ljudi, gde je pričao baš o tome kako je trenerima koji klubove preuzimaju usred sezone, baš kao što je to slučaj sa njim danas. Pošto je prethodna dva posla započeo upravo ovako, imao je dovoljno iskustva da sa kolegama podeli niz bitnih detalja i stavki kako da tranzicija prođe što bezbolnije. Između ostalog rekao je da treba držati balans na relaciji između svlačionice i vrha kluba, da o svakom igraču treba da zna više informacija od osnovnih, kako bi se upoznao sa njihovom svakodnevnicom, problemima i ritualima. Da veza ne bude samo trener-igrač, već prijateljska i da se psihološki prodre do njihovog uma. Da se u svakom trenutku pruži podrška timu, da im se omogući prostor za tranziciju sa jedne na drugu trenersku filozofiju. Individualni treninzi se uvode postepeno, kako bi se uspostavio bolji kontakt. Kreće se od igre jednog igrača, kasnije prelazi na igru dva na dva, onda i pet na pet. Na kraju svake sedmice se pred timom iznosi ocena rada u prethodnih sedam dana. Video analiza jako je bitna. Po njemu, dve najvažnije stavke su - psihologija i taktika.

"Lično sam protiv promena u sastavu usred sezone, pogotovo kada preuzimaš gotov tim. Volim da pružim podršku igračima i svlačionici. U svojoj karijeri doveo sam samo jednog novog igrača u toj prvoj sezoni. U svakom klubu sam sebi i igračima dao šest sedmica da se prilagodimo tranziciji. Ako dotad nema boljitka, onda bih razmišljao o promenama. Kada se prave taktičke promene, kreće se od malih stvari, kako bi se smanjio prostor za igrače da se zbune sa previše novih informacija. Moje kolege spremaju knjigu sa taktičkim varijantama koje dobiju igrači i onda idemo polako", govorio je Sferopulos.

U Beogradu ga čeka brdo posla, pre svega da podigne ekipu poljuljanog samopouzdanja. FMP će biti dobra prilika da upozna igrače, dok bi se u dva večita derbija pokazalo da li je šok terapija klupske vrhuške uspela ili nije.

Janis Sferopulos će izvesno morati da napravi ustupke, kako bi Zvezda funkcionisala, a i on u njoj...


tagovi

Janis SferopulosKK Crvena zvezdaEvroligaABA liga

Obaveštavaj me

KK Crvena zvezda
Evroliga

Izabrane vesti / Najveće kvote


Ostale vesti


Najviše komentara