
Anunobi o najznačajnijem košu u istoriji Niksa: Hteo sam da zakucam, na kraju sam je samo dotakao
Vreme čitanja: 5min | čet. 11.06.26. | 09:29
"Prilično je lepo. Mi smo tim, bratstvo. Čuvamo jedni drugima leđa. Tako to ponekad ide. Svi bismo uradili isto jedni za druge"
Džejlen Branson je predvodio Njujork Nikse, ali O Dži Anunobi bio je junak neverovatne pobede u četvrtoj utakmici finala pošto je pogodio za trijumf posle ofanzivnog skoka. Jedan dodir je bio dovoljan da se odbitak vrati u obruč i da Niksi dođu do pobede.
Anunobi je posle meča govorio o odlučujućem košu, reakciji navijača, velikom povratku iz zaostatka od 29 poena i mentalitetu ekipe pred petu utakmicu.
"Svi su prilično uzbuđeni. I ja sam uzbuđen. Uživamo u ovom trenutku, ali smo već fokusirani na sledeću utakmicu".
Izabrane vesti
Nedelja, 02.30: (1,55) San Antonio (13,0) Njujork (2,75)
Trener Majk Braun rekao je da si pogodio "najznačajniji" šut u istoriji košarke Njujork Niksa, a rekao je i da te je izazvao neposredno pre ove utakmice. Kako je izgledao njegov motivacioni govor za tebe konkretno pred četvrti meč?
"Rekao mi je da moram da idem na skok, posebno na ofanzivni skok. Rekao mi je da iskoristim svoje sposobnosti, veličinu, snagu i atletiku, da napravim uticaj na skoku. I to se na kraju dogodilo".
Vraćali ste se iz dvocifrenog zaostatka toliko puta, i prošle i ove godine. Šta ti je prolazilo kroz glavu kada ste u prvom poluvremenu bili u zaostatku od 20, pa i 29 poena? I kada dođe poluvreme, da li si ti glasan u svlačionici? Da li govoriš saigračima nešto kako bi pokrenuo seriju? Kakav je tvoj pristup u tom trenutku?
"Kažem stvari poput: 'Dobro smo'. Samo treba da ostanemo uz to. Dobro smo. Znamo da je košarka igra serija. Mi smo otporna grupa. Prošli smo kroz mnogo toga. Mnogo puta smo se vraćali kada smo bili u zaostatku. Zato je važno ostati u tome, prebroditi oluju, ne pasti previše, ne naljutiti se, ne pobesneti, ne frustrirati se. Samo ostati u igri. Smanjiti na 18. Smanjiti na 12. Smanjiti na šest. Samo ostati u utakmici i gurati dalje. Utakmica traje 48 minuta, zato se igra do kraja".
U drugom poluvremenu ste ih zadržali na 30 poena, nakon što su u prvom delu šutirali izuzetno dobro. Šta se promenilo između prvog i drugog poluvremena, pa ste uspeli da ih tako zaustavite?
"Verovatno su naši izlasci na šut bili bolji. Samo jedan odsto bolji. Malo bolji. Brže smo izlazili, vodili računa da svaki šut bude osporen, a zatim završavali posede skokom. Posle toga smo trčali, pomerali loptu, uzimali dobre šuteve, šutirali otvorene šuteve i nismo oklevali".
U trećoj i četvrtoj utakmici bilo je trenutaka kada je publika bila potpuno tiha, gotovo u šoku zbog vašeg zaostatka, a zatim je hala eksplodirala toliko glasno da niste mogli ni da čujete saigrače tokom ludog povratka. Kako je igrati kroz takvo iskustvo, od potpune tišine do zaglušujuće buke?
"Neverovatno je. Imamo najbolje navijače na svetu. Svake večeri su tu za nas. Čak su i navijači koji nisu u hali neverovatni. Znam da ste videli snimke navijača na ulicama i sve to. Fenomenalno je. Svi to osećamo. Svi se hranimo tom energijom. Energija je neverovatna i volimo naše navijače".
Možeš li da nas provedeš kroz sam taj koš posle promašaja, od trenutka kada Džejlen Branson izbacuje loptu, gde si ti, kako vidiš da se akcija razvija i šta se dalje dešava?
"Izveo sam loptu za Džejlena. Dobio je prilično dobar pogled ka košu, a ja sam samo krenuo na skok, pokušavajući da dođem do zakucavanja iz odbitka ili nečeg sličnog. Lopta mi je prešla preko glave, tako da nisam mogao baš da je zakucam. Samo sam pokušao da je nežno odbijem ka košu i ušla je".
Kakav je sada mentalitet pred petu utakmicu?
"Pogledaćemo snimak, videćemo šta smo radili kada smo dozvolili da odemo u minus 29 i pokušaćemo da sprečimo da se to ponovo dogodi. Moramo da ispravimo neke stvari, jer znam da nismo igrali onako dobro kako možemo. Nismo uradili ono za šta smo sposobni. Zato moramo da očistimo te stvari i pripremimo se za petu utakmicu".
Da li si video prostor za napad kada je Džejlen uputio šut? Kako si znao gde želiš da ideš?
"Kada je šut otišao, bio sam slobodan. Niko me nije gradio. Zato sam samo ušao unutra da pokušam zakucavanje iz odbitka, a na kraju sam samo odbio loptu u koš".
Prošli ste kao tim kroz mnogo zaostataka i mnogo povrataka. Koliko se oslanjate na to iskustvo i tu istoriju kada ste u ovakvim trenucima?
"Kada to uradiš jednom, znaš da možeš ponovo. Nikada ne želiš da budeš u zaostatku, ali tako je kako je. Košarka je igra serija. Oni su svoju seriju napravili rano, ali znali smo da i mi imamo svoju seriju. Zato je važno ostati uz to, ne pasti previše i ne otići prenisko u tom trenutku. Samo ostati u utakmici i nastaviti da guraš. Imati samopouzdanje, verovati u sebe i znati da utakmica traje 48 minuta. Zato se igra do kraja".
Kako uspevaš da ostaneš tako miran posle najvećih poteza u karijeri?
"Utakmica nije bila gotova. Pogledao sam na semafor da vidim koliko je vremena ostalo. Da je bilo 0,0, bio bih uzbuđeniji. Ali ostalo je još 1,2 sekunde, tako da sam znao da moramo da odigramo odbranu. Samo ostaješ u tome, ostaješ prisutan i ne postaješ previše srećan, jer utakmica još nije gotova".
Posle tog koša, Karl Entoni Tauns ti je prišao i snažno te zagrlio. Džoš Hart je takođe odmah bio tu i zagrlio te. Rekao je da si ga spasao doživotnog kajanja. Šta za tebe znači, ne samo zbog tebe, nego i zbog tvojih saigrača, to što si napravio tako veliki potez?
"Prilično je lepo. Mi smo tim, bratstvo. Čuvamo jedni drugima leđa. Tako to ponekad ide. Svi bismo uradili isto jedni za druge".
Peti susret je u Teksasu, u noći između subote i nedelje od 2.30.

tagovi
Obaveštavaj me
NBA.jpg.webp.webp)





.jpg.webp.webp.webp.webp)



